9 jedinstvenih navika iznimno inteligentnih ljudi, prema psihologiji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Osim tradicionalnih mjerila, poput IQ rezultata, postoji mnogo načina za određivanje nečije inteligencije, prenosi Hack Spirit. 

Jedan jednostavan, ali učinkovit način da uočite visoko nadarenu osobu, je praćenje njihovih navika i ponašanja. Psihologija je otkrila da visoko inteligentni ljudi posjeduju niz određenih jedinstvenih navika. Neki su pozitivni, neki su negativni, a neki su potpuno neobični.

Dakle, pokušavate li utvrditi je li vaše dijete nadareno ili ima li tip s kojim izlazite više od nekoliko moždanih stanica, potražite sljedećih devet jedinstvenih navika!

1. Pretjerano razmišljaju

Iako je razmišljanje nešto što svi podsvjesno radimo i svakako nije navika, pretjerano razmišljanje je uobičajena osobina inteligentnih pojedinaca. Za inteligentne ljude, pretjerano razmišljanje odražava duboku uključenost u složene ideje i scenarije.

Mnogi psiholozi, uključujući Erica Klingera sa Sveučilišta u Minnesoti, ističu da ljudi koji previše razmišljaju posjeduju povećane kognitivne sposobnosti. To im omogućuje gledanje problema iz više kutova. Također poboljšava planiranje, mentalnu izvedbu i jačanje pamćenja.

Međutim, loša strana pretjeranog razmišljanja je ta što ono može dovesti do sljedeće štetne navike...

2. Zabrinuti su

Kad ne možete kontrolirati svoje pretjerane misli, to može dovesti do anksioznosti. Mnogi istraživači, uključujući Alexandera M. Penneya sa Sveučilišta MacEwan, vjeruju da su superpametni ljudi skloni razmišljati o sporednim stvarima.

To je poznato kao psihička pretjerana razdražljivost. Ovaj psihološki izraz, koji je ujedno ideja poljskog psihologa Kazimierza Dąbrowskog, odnosi se na poboljšanu i pojačanu mentalnu aktivnost (AKA pretjerano razmišljanje) koju imaju daroviti pojedinci u usporedbi s manje inteligentnim ljudima.

Na primjer, inteligentni ljudi skloni su pretjeranom analiziranju svega, što ih može navesti da konstruktivne komentare vide kao kritične. Štoviše, oni obično razmišljaju o svim mogućim ishodima situacije (poznato kao divergentno razmišljanje u psihologiji). To može izazvati zabrinutost i fokus na najgori mogući scenarij.

Kao što je istraživanje pokazalo, pretjerana i nekontrolirana briga može dovesti do mentalnih bolesti, uključujući:

• Depresiju
• Anksioznost
• Bipolarni poremećaj

3. Sanjare

Još jedna kognitivna navika inteligentnih ljudi je sanjarenje. Ovo se razlikuje od pretjeranog razmišljanja jer umjesto da uzrokuje tjeskobu, pojačava kreativnost i potiče uvid.

Iako sanjarenje često vidimo kao oblik odgađanja, istraživanja se s tim ne slažu. Istražujući mozgove visoko inteligentnih ljudi, istraživači su otkrili da sanjarenje aktivira dvije paralelne moždane regije - "temeljnu mrežu" i "izvršnu mrežu".

Druga je povezana s rješavanjem problema i samorefleksijom. Ovo otkriće ističe da bi, kad se suočite s kompliciranim problemom, najbolja metoda mogla biti isključiti se iz zadatka i dopustiti umu da odluta.

Čineći to, povećat ćete vjerojatnost stvaranja novativnih ideja i perspektiva, dodatno potičući intelektualni rast. Osim sanjarenja, evo još jednog načina na koji pametni ljudi rješavaju probleme...

4. Razgovaraju sami sa sobom

Mnogi pametni ljudi imaju naviku "razmišljati naglas". To znači da razgovaraju sami sa sobom o scenarijima i situacijama kao što bi razgovarali s prijateljem. Istraživači su otkrili da je svrha iza toga organizirati svoje misli i ideje i postići jasnoću.

To je zato što samorazgovor funkcionira slično vođenju dnevnika. Dok vam vođenje dnevnika pomaže da postanete jasniji stavljanjem svojih misli na papir, razgovor sa samim sobom omogućuje vam da organizirate svoje misli tako da ih izbacite iz glave.

Štoviše, istraživanje  psihologa Garyja Lupyana otkrilo je da ova vrsta samogovora poboljšava prisjećanje. Lupyanov eksperiment uključivao je sudionike koji su pokušavali pronaći artikle u supermarketu. Otkrio je da su sudionici koji su koristili samorazgovor dok su kupovali uspjeli pronaći više predmeta od onih koji nisu.

Dakle, kad idući put vidite osobu da razgovara sama sa sobom u javnosti, nemojte odmah misliti da je luda, možda samo pokušava nešto pronaći. 

5. Postavljaju pitanja i traže odgovore

Znatiželja je glavna osobina inteligentnih osoba. Ta želja za traženjem znanja i razumijevanja, tjera ih da postavljaju mnoga pitanja (i provode mnoga Google pretraživanja). Ako inteligentna osoba razmišlja o nečemu na što ne zna odgovor, neće moći odustati od toga dok ne pronađe odgovor.

Štoviše, budući da trebaju razumjeti pojedinosti složenih pitanja, njihova se pitanja drugima često mogu činiti čudnima. Štoviše, njihova žeđ za znanjem također znači da su pametni ljudi zainteresirani za širok raspon tema, što je jedan od razloga za njihovo ogromno znanje.

Psiholozi naglašavaju ulogu znatiželje u poticanju intelektualnog rasta i inovacija. Postavljajući pitanja i tražeći odgovore, inteligentni pojedinci proširuju svoje kognitivne horizonte i pomiču granice znanja.

Evo još jedne navike koju pametni ljudi često razviju zbog svoje velike znatiželje...

6. Uvijek čitaju

Znatiželja inteligentnih ljudi često dovodi do ogromnog apetita za čitanjem. Zato je veća vjerojatnost da ćete pronaći nadarenu osobu kako čita umjesto da gleda TV.  S obzirom na mogućnost izbora, darovita će osoba gotovo uvijek izabrati obrazovanje umjesto zabave.

Bilo da se radi o knjigama, člancima ili znanstvenim radovima, oni uranjaju u različite teme kako bi zadovoljili svoju želju za učenjem. Dok biti knjiški moljac odgovara stereotipu inteligentnih ljudi ili "štrebera", psiholozi pokazuju da čitanje ima mnoge mentalne prednosti.

Čitanje proširuje njihovu bazu znanja (čini ih još pametnijima) i izoštrava njihovo kritičko razmišljanje i analitičke vještine.

7. Ostaju budni do kasno

Evo jedne činjenice koja bi vas mogla  iznenaditi. Uspješni ljudi poznati su po tome što rano ustaju, te završe mnoge obaveze dok drugi još spavaju. To dovodi do zaključka da je rano ustajanje navika pametnih ljudi.

Ali…

Istraživanja pokazuju da to nije tako. Na primjer, jedno američko istraživanje koje je pratilo živote djece, otkrilo je da su djeca koja su išla kasnije na spavanje, inteligentniji od njihovih vršnjaka koji su išli na spavanje rano. 

Dakle, koji je razlog iza ovoga? Postoji li logično objašnjenje? Istraživači povezuju kasni odlazak u krevet s pojačanom moždanom aktivnošću kod inteligentnih ljudi.

Budući da inteligentni ljudi uvijek smišljaju nove ideje ili traže odgovore na pitanja, njihov mozak navečer može postati hiperaktivan. To im, naravno, otežava opuštanje i spavanje.

8. Neuredni su

Evo još jedne iznenađujuće navike inteligentnih ljudi - neurednost! Vjerojatno biste pomislili da inteligentni ljudi, za koje pretpostavljate da su sve posložili, žive i rade u netaknutom okruženju.

Ali to uopće nije slučaj. Brojna znanstvena istraživanja, uključujući ovo Sveučilišta u Minnesoti, povezuju pretrpano okruženje s visokom inteligencijom. Obrazloženje je da ljudi koji ne održavaju svoj prostor čistim i organiziranim čine to jer su im umovi okupirani važnijim stvarima.

Štoviše, suprotno poznatom mišljenju, neuredno okruženje može biti pogodno za kreativnost i inovacije. Psiholozi tvrde da neurednim okruženjem možete:

• Potaknuti nekonvencionalno razmišljanje
• Promicati kognitivnu fleksibilnost
• Potaknuti istraživanje i eksperimentiranje, što dovodi do novih ideja i rješenja

Međutim…

Neka suprotna istraživanja pokazuju da neuredna okruženja čine sljedeće:

• Smanjuju fokus
• Uzrokuju moždanu maglu
• Povećavaju tjeskobu

Dakle, važno je napomenuti da je potreban određeni stupanj reda, a razina nereda koju netko smatra prihvatljivom razlikuje se od osobe do osobe.

9. Često psuju

Na kraju, dok većina ljudi obično povezuje ružne riječi s neobrazovanim ljudima niže klase, psihološko istraživanje otkrilo je nešto šokantno...

Što je netko inteligentniji, to više psovki koristi. Kako?

Ljudi s visokim IQ-om često imaju širi rječnik od ljudi s niskim IQ-om. Drugim riječima, neinteligentni  ljudi imaju naviku ograničavanja svog vokabulara, dok su pametni ljudi brži u stvaranju psovki jer imaju više riječi na raspolaganju.

Ipak, to ne znači da je svaka osoba koja psuje inteligentna. U stvari, mnogi ljudi vole zvučati pametno namjerno koristeći velike riječi, ali zvučati pametno i biti pametan su različite stvari. Dakle, sama ta navika nije dovoljna da se otkrije darovita osoba.