Zaboravljena mostarska sinagoga

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Mostaru nema više od dvadesetak Židova, rekao je za televiziju N1 Vladimir Andrle, predsjednik Židovskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva La Benevolencija.

Međutim, već desetljećima nema pomaka kad je u pitanju izgradnja njihove bogomolje.

Kamen temeljac za sinagogu postavljen je 2001. godine i sva tri člana tadašnjeg saziva Predsjedništva BiH bili su na ceremoniji.

Tada je Jakob Finci rekao da je ovo prva sinagoga u BiH čiji je temelj položen u 21. stoljeću, i da se nada da će do konca stoljeća biti i otvorena.

“Objasnili smo da Židovska zajednica nema sredstava za takav projekt, mada bi bilo jako lijepo imati Židovski kulturni centar sa sinagogom, i tu smo se zajednički složili. Grad je financirao vrlo uspješan projekt, istina s mnogo stakla, tako da je problem hlađenja prostora značajno poskupio radove'', kaže Finci.

Tvrdi kako je mostarska vlast predlagala da bi se Židovska zajednica trebala obratiti gradovima pobratimima Mostara, da oni, odnosno njihove Židovske zajednice, financiraju ovu izgradnju, ali kod Židova nije običaj da se na takav način skupljaju sredstva za sinagogu, jer se može živjeti i bez nje'', objašnjava Finci.

''Tako da još uvijek imamo 78 godina pred nama”, malo cinično naglašava Finci.

''Nakon polaganja temeljca razgovarali smo i s drugim gradonačelnicima. S tadašnjim gradonačelnikom Ljubom Bešlićem, u par navrata, nismo tu temu imali na stolu znajući da grad Mostar nije u mogućnosti to isfinancirati, pa nismo ni insistirali. Slično je i s imenima ulica, jer je to jedno od bolnih pitanja, ne samo u Mostaru, nego i u drugim dijelovima BiH'', govori Finci.

Mostarski su Židovi sebi izgladili sinagogu u jednom objektu u naselju Brankovac. Tu zgradu su prodali i tu se danas nalazi Lutkarsko pozorište.

Pred početak Drugog svjetskog rata u Mostaru je živjelo 450 Židova. Taj broj se povećavao jer su mnogi iz Bosne utočište tražili u Hercegovini.