Na Rudniku tradicionalno i svečano proslavljen blagdan sv. Barbare

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sinoć je tradicionalno proslavljena sveta Barbara u franjevačkom centru svete Barbare na Rudniku.

Svečanoj proslavi je prethodila trodnevnica svetoj Barbari.

Svake godine se franjevačka zajednica na Rudniku na poseban način sjeti svih poginulih i umrlih rudara, ali i članova njihovih obitelji.

Sveta Barbara je zaštitnica rudara kao i mjesta Rudnik.

Nakon svečane svete mise koju je služio fra Stanko Pavlović uz suslavlje fra Mile Vlašića i fra Luke Marića, okupljeni puk se počastio u dvorani crkve gdje su organizatori pripremili uštipkijadu.

Sv. Barbara je omiljena svetica u vjerničkom puku i jedna od 14 svetaca pomoćnika u nevolji. Zaštitnica je rudara, arhitekata, ljevača i topnika, vjernici je zazivaju u situacijama opasnim po život.

Životopis ove svetice počiva na legendama. Živjela je u 3. stoljeću u Nikomediji u Maloj Aziji. Otac Dioskur bio je trgovac i veliki protivnik kršćana. Htio ju je udati za bogatog prosca.

Pametnu, lijepu, učenu i oštroumnu djevojku za sebe su nastojali pridobiti najbogatiji mladići grada. Barbara je odbijala prosce, a sve se više priklanjala maloj grupi pokrštenih koji su u strahu pred carskim progoniteljima živjeli prikriveno. To je primijetio njezin otac i odlučio ju držati što dalje od kršćana.

Za vrijeme dulje odsutnosti, otac je Barbaru zatvarao u visoku kulu s dva prozora kako bi je očuvao od kršćanskog ‘praznovjerja’. U kuli ju je posjećivao glasoviti kršćanski teolog tadašnjice Origen, koji ju je i krstio.

Barbara je dala napraviti i treći prozor na kuli da je podsjeća na Presveto Trojstvo, a na vrata je stavila križ da je podsjeća na Kristovo otkupljenje. Otac ju je zbog toga dao na muke, a kasnije joj sam odrubio glavu.

Čini se da je Barbara mučeničku smrt za svoju vjeru podnijela 306. godine. Relikvije su joj prenesene najprije u Carigrad, a potom u Veneciju.

Uz blagdan sv. Barbare vezani su običaji poput sijanja pšenice u plitku posudu koja će izrasti do Božića. Zelene vlati pšenice usred zime znak su i jamstvo novoga života.

U nekim krajevima se, umjesto pšenice, u vodu stavljaju grančice trešnje, jabuke ili kruške koje procvjetaju za Božić. Barbarin kip ili sliku naći ćete u brojnim crkvama.

Prikazuje se s kaležom i hostijom, simbolima sakramenta euharistije. Neizostavna je kula s tri prozora, kao i mač, znak njena pogubljenja.