Svećenik, političar i dobročinitelj

Na današnji dan rođen je hrvatski biskup Josip Juraj Strossmayer

Sa svojim dugogodišnjim štićenikom i prijateljem Franjom Račkim zastupa ideju osnivanja federalne države Južnih Slavena kao protutežu njemačkim, mađarskim i talijanskim pretenzijama.
Kultura / Vjera | 04. 02. 2024. u 12:28 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Povijest.hr / Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.)

Josip Juraj Strossmayer, hrvatski rimokatolički biskup, političar i dobročinitelj, rođen je na današnji dan, 4. veljače 1815. godine.

Josip Juraj Strossmayer podrijetlom je iz kroatizirane njemačke vojničke obitelji: njegov se pradjed iz Gornje Austrije nastanio u Osijeku gdje se vjenčao Hrvaticom. 

Rodio se u Osijeku od oca Ivana i majke Ane (rođ. Erdeljac).

Strossmayer je studirao teologiju u Pešti, gdje je doktorirao filozofiju. Zaredio se 1838. te uskoro doktorirao i teologiju u Beču, 1849. imenovan je za srijemsko-bosanskog biskupa sa sjedištem u Đakovu, na prijedlog bana Jelačića, i na tom položaju ostat će pet i pol desetljeća. Službovao je pod geslom "Sve za vjeru i domovinu".

U doba neoapsolutizma (1851.-1860.) zbog svojih južnoslavenskih stavova bio je pod stalnim policijskim nadzorom. Od 1860. Strossmayer se aktivno uključuje u politiku kao prvak Narodne stranke, viralni zastupnik u Hrvatskom saboru te veliki župan Virovitičke županije.

Razočaran popuštanjem narodnjaka mađarskim zahtjevima nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe biskup se u ljeto 1873. povlači iz aktivne politike. 

Video: Josip Juraj Strossmayer

Sa svojim dugogodišnjim štićenikom i prijateljem Franjom Račkim zastupa ideju osnivanja federalne države Južnih Slavena kao protutežu njemačkim, mađarskim i talijanskim pretenzijama.

Tu ideju napušta nakon što su se Srbi u Hrvatskoj priklonili Mađarima te zagovara ideju preuređenja Austro-Ugarske Monarhije uz poštovanje hrvatskih nacionalnih interesa, posebno sjedinjenja hrvatskih zemalja i pravo na uporabu domaćeg jezika.

Na crkvenom planu Strossmayer se zalagao za ekumenizam i pomirenje katolika, protestanata i pravoslavaca. Stipendirao je bosanske franjevce te započeo izgradnju katedrale u Đakovu.

Posebno se istaknuo na Vatikanskom koncilu (1869. – 1870.) gdje je održao čuveni govor u kojem je napao doktrinu papine apsolutne nepogrešivosti.

Bio je i mecena na kulturno-prosvjetnom planu financijski pomažući brojne institucije (Matica hrvatska, tiskara u Cetinju, Viša gimnazija u Osijeku, JAZU, galeriju slika u Zagrebu…).

Strossmayer je doživio visoku dob od 90 godina. Umro je 8. svibnja 1905. godine u Đakovu.

Biskup Strossmayer jedna je od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih osobnosti 19. stoljeća. (Izvor: Povijest.hr)

Kopirati
Drag cursor here to close