Marko Marulić

Prije pet stoljeća umro je otac hrvatske književnosti

Najznamenitije je Marulićevo djelo "Judita", prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku.
Kultura / Knjige | 05. 01. 2024. u 11:45 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan, 5. siječnja 1524. godine, u Splitu je preminuo hrvatski književnik Marko Marulić (Marcus Marulus, Marulus Delmata, Marulus Spalatensis).  

U povodu 500. obljetnice njegove smrti, Vlada Republike Hrvatske 2024. godinu odlučila je proglasiti "Godinom Marka Marulića".

Početak obilježavanja te visoke i važne godišnjice počinje danas u Splitu, uz predstavljanje programa kojim brojne hrvatske kulturne ustanove, društva i udruge različitih umjetničkih izričaja te akademska zajednica planiraju 500. obljetnicu smrti Marka Marulića obilježavati diljem Hrvatske tijekom cijele ove godine, piše Novi list.

Riječ je o programima raznovrsnih umjetničkih izričaja, formata i žanrova, namijenjenih svim dobnim skupinama i publikama – od izložbi, izdavanja knjiga, praizvedbi i postavljanja na pozornice djela nadahnutih Marulićem do nekoliko stručnih i znanstvenih skupova i konferencija.

Najavljeno je i da će Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstaviti pokretanje mrežne stranice Instituta – marulić.hr s izvornikom, transkripcijom i prilagodbom na suvremeni hrvatski jezik »Judite« Marka Marulića.

Marko Marulić rođen je u Splitu 18. kolovoza 1450. godine kao potomak splitske plemićke obitelji. Nakon školovanja u splitskoj humanističkoj školi pretpostavlja se da je školovanje nastavio u Italiji.

U Splitu je obavljao komunalne dužnosti egzaminatora, suca, izvršitelja oporuka, a bavio se i trgovinom. Povremeno je putovao u Mletke i Rim. Kao tipičan humanist većinu je djela (više od 80 posto sačuvanih tekstova) napisao na latinskom, ali je ostavio i značajan opus na hrvatskome te nekoliko kratkih spisa na talijanskome.

Književna mu je ostavština opsežna i raznovrsna: obuhvaća djela u stihu i prozi, kompendije i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Glavni su mu književni uzori bili Biblija, patristika i klasična antika.

Gotovo u cijelom opusu zauzet je širitelj i tumač temeljnih zasada kršćanske moralke, no uz duboku religioznost i trajnu sklonost ćudorednoj pouci očitovao je izrazito humanističku obrazovanost i širinu interesa (književnost, povijest, arheologija, politika, pravo, slikarstvo).  

U pjesništvu na latinskome ističe se ep "Davidijada" ("Davidias", oko 1517.), u kojem je u četrnaest pjevanja s ukupno 6. 765 heksametara opjevao djela židovskoga kralja Davida, dosljedno se držeći Biblije, ali nasljedujući u jeziku, stilu i stihu rimske i ranokršćanske epičare.

Video: Film "500 godina Judite"

Najznamenitije je Marulićevo djelo "Judita", prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku. Na podlozi poetike biblijsko-vergilijevskih epova Marulić je u tom remek-djelu ostvario renesansnu sintezu hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije.

Marulićevi suvremenici "Juditu" su izvrsno primili (tri izdanja u nepunih 18 mjeseci!), imala je trajan odjek u hrvatskoj književnosti od 16. stoljeća, a zapažena je i izvan hrvatskih granica pa je prevedena na engleski, mađarski, talijanski, francuski…

Po općem sudu najvažniji hrvatski pisac 15. i 16. stoljeća i nacionalni klasik, Marulić se u novije doba prepoznaje kao istaknuti predstavnik europskoga kršćanskog humanizma i renesansne epike. Čitali su ga mnogi uglednici europskih renesansno-humanističkih elita s kojima je dijelio duhovne, kulturne i književne poglede.

Dan hrvatske knjige (22. travnja 1501.) obilježava se svake godine kao simboličan čin sjećanja na dovršetak "Judite", djela koje se smatra nultom točkom hrvatske književnosti.

U povodu "Godine Marka Marulića" istaknuto je da je on pokazao kako se može istodobno biti i kozmopolit – Europejac i samosvjestan Hrvat koji čuva svoj nacionalni identitet, a tu je poruku i u svojemu djelu jasno isticao.

Kao književni kozmopolit, poznat diljem Europe, ali i metaforički "otac hrvatske književnosti", Marko Marulić piše svoje djelo na starozavjetnu temu eksplicitno ističući, prvi put u hrvatskoj književnosti, da je ono "u versih harvacki složena".

Video: MARKO MARULIĆ - VIDEO BIOGRAFIJA - SJEĆANJA NA POZNATE HRVATSKE VELIKANE www.pokop.hr

 

 
Kopirati
Drag cursor here to close