Heinrich Böll

Njemački nobelovac i moralist s pozicija kršćanskog socijalizma

U svojim prvim djelima, koja se mogu pripisati žanru takozvane "ruševinske književnosti", Böll je govorio o vojnicima i njihovim voljenim ženama, o ratnim zločinima, o smrti.
Kultura / Knjige | 21. 12. 2021. u 00:20 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: dpa / Heinrich Böll (Köln, 21. prosinca 1917. - Kreuzau, 16. srpnja 1985.)

Njemački nobelovac Heinrich (Theodor) Böll rođen je na današnji da, 21. prosinca 1917. godine u Kölnu, a njegovi roditelji bili su vrlo religiozni ljudi, međutim, oni su bili ti koji su naučili svog sina da napravi jasnu razliku između kršćanske vjere i organizirane crkve.

U dobi od šest godina Böll je počeo pohađati katoličku školu, a zatim je nastavio školovanje u gimnaziji. Nakon dolaska nacista na vlast, Böll je, za razliku od većine svojih kolega iz razreda, odbio pristupiti Hitlerovoj mladeži.

Često se kaže kako je Böllov život obuhvaćao nekoliko razdoblja njemačke povijesti. Rođen je kao podanik cara Wilhelma II., Odrastao je u Weimarskoj republici, preživio Hitlerova vremena, Drugi svjetski rat, okupaciju i na kraju aktivno sudjelovao u formiranju zapadnonjemačkog društva.

Nakon završene srednje škole 1937. godine, Böll je namjeravao nastaviti studij na sveučilištu, ali to je odbijeno. Nekoliko je mjeseci proučavao knjižarstvo u Bonnu, a zatim je šest mjeseci morao obavljati radnu službu, kopajući rovove.

Böll je ponovno pokušao ući na Sveučilište u Kölnu, ali je pozvan u vojsku. Böll je šest godina proveo na frontu - u Francuskoj i u Rusiji; četiri puta je bio ranjen, nekoliko puta je pokušavao izbjeći službu, glumeći bolest. 1945. godine zarobile su ga Sjedinjene Države.

Nakon rata, Böll se vratio u Köln. I već 1947. počeo je objavljivati priče.

Godine 1949. objavljena je njegova prva knjiga - roman Vlak je stigao na vrijeme. U svojim prvim djelima, koja se mogu pripisati žanru takozvane "ruševinske književnosti", Böll je govorio o vojnicima i njihovim voljenim ženama, o ratnim zločinima, o smrti.

Foto: Internet / Böll je dobitnik Nobelove nagrade za literaturu za 1972. godinu

Junaci Böllovih djela ostali su u pravilu neimenovani; oni su simbolizirali čovječanstvo koje pati; učinili su ono što im je naređeno i stradali. Ti su ljudi mrzili rat, ali ne i neprijateljske vojnike.

Uvijek se Böll osjećao kao Nijemac, ali istodobno je oštro kritizirao "javno licemjerje" vlade i "izbornu amneziju" svojih sunarodnjaka.

Djelujući kao romanopisac, pripovjedač, esejist, putopisac, dramatik i prevoditelj (s engleskoga), Böll se otkriva prije svega kao kritičar njemačke stvarnosti i kao moralist s pozicija kršćanskog socijalizma.

Ovaj, izrazimo se tako, lijevi katolik prikazuje Njemačku koja se nalazila između ruševina i tereta naslijeđa Trećega Reicha s jedne strane te nove, često prljave i kompleksne zbilje s druge strane, boreći se za istinske humanističke vrjednote (ljubav, socijalnu solidarnost, slobodu i nonkonformizam).

Böll zagovara književnost koja se jednako opire služenju promidžbe kao i elitarnomu i ispraznomu eksperimentiranju. Stil mu je lapidaran, efektan, s oštro izdiferenciranim likovima i situacijama, uz popratni humor i nemilosrdnu satiru.

Djela: romani Gdje si bio, Adame? (Wo warst du, Adam, 1951), I ne reče ni riječi (Und sagte kein einziges Wort, 1953), Kuća bez čuvara (Haus ohne Hüter, 1954), Bilijar u pola deset (Billard um halb zehn, 1959), Mišljenja jednog klauna (Ansichten eines Clowns, 1963), Skupna slika s damom (Gruppenbild mit Dame, 1971); zbirka pripovijedaka Sabrana šutnja Doktora Murkea (Doktor Murkes gesammeltes Schweigen, 1958), pripovijetka Izgubljena čast Katharine Blum (Die verlorene Ehre der Katharina Blum, 1974).

Heinrich Böll je preminuo 16. srpnja 1985. godine.

Pročitati OVDJE osvrt "Heinrich Böll – povratak 'moralnog apostola'", autora dr.sc. Mile Lasića.

Kopirati
Drag cursor here to close