Quo vadis, Aida?

Svađa preživjelog i Jasmile Žbanić oko filma o Srebrenici

U emotivnom obraćanju Nuhanović opisuje početak i kraj suradnje s Žbanić i tvrtkom ''Deblokada'', govori o svojoj ulozi u snimanju filma, te i o stravičnoj sudbini svoje obitelji čiji je jedini preživjeli član.
Kultura / Film TV | 12. 11. 2019. u 14:48 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Index.hr. / Hasan Nuhanović / Jasmila Žbanić

''Jasmila kreira scene u kojima su do detalja prikazani smrt mojih roditelja i brata. Pa, cijela je poanta u tome da mi, preživjeli, ne znamo što se točno dogodilo, kako su naši najmiliji ubijeni i kako ćeš ti Jasmila da prikažeš posljednje trenutke mojega oca, majke i brata? Kako ti možeš znati jesu li oni umrli plačući ili bez riječi, bez glasa?'', poručio je Hasan Nuhanović redateljici Jasmili Žbanić nezadovoljan interpretacijom njegove knjige ''Pod zastavom UN – međunarodna zajednica i zločin u Srebrenici'' i načinom na koji ju je željela prenijeti na veliko platno.

Prekinuta suradnja

Nuhanović je na svom Facebook profilu napisao detaljne razloge zbog kojih je odlučio javno ustati protiv Žbanićkinog tumačenja njegovog romana. Kaže da je čekao da se završi snimanje filma da bi iznio svoju stranu priče, a da ne šteti filmu.

U emotivnom obraćanju Nuhanović opisuje početak i kraj suradnje s Žbanić i tvrtkom ''Deblokada'', govori o svojoj ulozi u snimanju filma, te i o stravičnoj sudbini svoje obitelji čiji je jedini preživjeli član.

''U Jasmilinim scenama moji otac i brat plaču, zovu jedan drugog...noćna mora od koje sam pokušavao pobjeći svih ovih godina. Ne možeš Jasmila ulaziti u to. Ostavi to nedorečeno u scenariju, i to je jedini način da ga napraviš. Mogao bih sada do unedogled navoditi detalje iz scena koje nikada ne bih odobrio, a u kojima Jasmila ulazi u najintimnije detalje smrti moje obitelji za koje se nikada, ali nikada neće moći znati. Kako su umrli samo dragi Bog zna, i znaju četnici'', napisao je Nuhanović, između ostalog.

Njihova suradnja počela je još 2012. godine, a upravo zbog neslaganja oko scenarija, prekinuta je 2017.

Nuhanović ističe da je nakon svega tražio da se film bazira na priči nekoga drugog, a ne njegove obitelji.

No, saznao je kasnije da se film umjesto lika Hasana prevoditelja bazira na Aidi, nastavnici engleskog jezika, koja se, kao i Hasan i njegova p obitelj, sa dva odrasla sina i mužem nalazila u bazi UN-a u Srebrenici.

''Ovom intervencijom da prebace ulogu prevoditelja sa sina na majku, Jasmila i Damir se nisu dovoljno udaljili od priče moje obitelji. A možda ja tu griješim - možda se zaista jesu udaljili od priče moje obitelji... Ako se ispostavi da jesu, ja povlačim sve ove tvrdnje o povredi mojih prava kao jedinog preživjelog obitelji Nuhanović'', ističe Hasan Nuhanović.

Dodaje još i da mu, unatoč svemu, ne pada na pamet ni tužba niti bilo kakav sud.

Rediteljica i njen suprug Damir Ibrahimović oglasili su se nakon njegove objave govoreći kako je film ''Quo vadis, Aida?'' umjetnički iskaz o srebreničkom genocidu.

Nije priča o pojedincu

''Glavni lik Aida nije postojala u stvarnosti. Pričajući priču o povijesnom događaju preko kreiranog dramskog lika, želimo da govorimo o svim žrtvama ovog jezivog ratnog zločina, a da istovremeno zaštitimo privatnost stvarnih pojedinačnih žrtava. Naš film nije rekonstrukcija stradanja niti jedne stvarne žrtve, to nije dokumentarac o pojedincima. Ničija prava ni na koji način nismo povrijedili'', ističu.

''Prilikom priprema za film 'Quo vadis, Aida?' istražili smo mnogo materijala: svjedočenja, knjige, sudske dokumente, razgovarali s mnogim ljudima. Put od prvih ideja do krajnjeg rezultata u kreiranju igranog filma je dug i složen. Najčešće se krajnji rezultat - završen film, bitno razlikuje od početnih elemenata. To je priroda stvaralačkog procesa. Ovaj film nije priča o pojedincu. 'Quo vadis, Aida?' govori o ubijenim Bošnjacima i o desetinama tisuća bošnjačkih žrtava koje su preživjele i ostale trajno obilježene srebreničkim genocidom'', poručuju.

Navode da se nijedan film, nijedan roman, nijedna slika, ne može usporediti s jedinstvenim iskustvom svakog preživjelog pojedinca.

''Osobne tragedije su neizrecive. Ovo je film o kolektivnoj tragediji. Nadamo se da će ovaj film doprinijeti da se nikada ne zaboravi srebrenički genocid, kao što je 'Grbavica' doprinijela da se nikada ne zaborave ratni zločini silovanja. Esma, glavna junakinja 'Grbavice', kreiran je dramski lik, a mnoge silovane žene u njoj su vidjele svoju sudbinu. Tako i u filmu 'Quo vadis, Aida?' dramski lik Aida predstavlja sve žene koje su bile prisiljene rastati se od svojih najmilijih'', zaključuju.

Kopirati
Drag cursor here to close