''Tri potpuno različite ambicije kod tri konstitutivna naroda i nedostatak minimuma zajedničke vizije su glavni problem Bosne i Hercegovine. Politički predstavnici triju naroda moraju shvatiti da je rat završio i da nastavak sukoba drugim sredstvima, a koji je na snazi praktički od trenutka kad je tutanj topova utihnuo, nikome ništa nije donio svih ovih godina, samo je novim generacijama oduzeo svaku budućnost u njihovoj vlastitoj državi'', rekla je za Bljesak.info zastupnica HSP-a dr Ante Starčević u Europskom parlamentu Ruža Tomašić.
Istaknula je kako Bosna i Hercegovina država u kojoj nitko nije na dobitku osim političkih elita koje takvu situaciju koriste za vječno parazitiranje.
''Država je zamišljena kao pomirba između nacionalnog i građanskog, a u njoj ni tri naroda ni građani nisu ni blizu ostvarenja svojih želja i ambicija. Najveće bošnjačke političke opcije žele dominaciju nad cijelom državom, srpske nezavisnost svog entiteta, a hrvatske mogućnost da Hrvati sami kroje svoju sudbinu u okviru BiH'', navela je Tomašić.
Teško zatvaranje hrvatskog pitanja
Odgovarajući na tvrdnju da je obećala u novom mandatu u EU parlamentu otvarati teme o položaju Hrvata u BiH i na pitanje na što će konkretno upozoravati kolege zastupnike, Tomašić je rekla kako će kao i dosad ''upozoravati kolege zastupnike i predstavnike ostalih europskih institucija na neravnopravan položaj Hrvata u BiH''.
''Smatram da bi Europska unija morala iskoristiti sve dostupne pravne institute i diplomatske metode kako bi svojim građanima, bosansko-hercegovačkim Hrvatima koji u velikoj većini slučajeva imaju državljanstvo RH, osigurala ravnopravan položaj u državi koja, barem deklarativno, ima aspiracije postati članicom EU-a'', rekla je Tomašić za Bljesak.info.
Na pitanje kako ''zatvoriti'' hrvatsko pitanje u BiH, Tomašić upozorava na težinu tog pitanja i kaže kako je to pitanje za Hrvate to i emotivno, ne samo političko.
''Jer, naši su sunarodnjaci obranili svoje domove u ratu, izvojevali pobjedu, a sad im se uskraćuju elementarna prava. No, treba biti iskren i priznati da to pitanje neće biti lako zatvoriti jer je ono izravna posljedica nastavka rata nekim drugim metodama. Da kod nekih političkih snaga u BiH ne postoje aspiracije na tuđe i tendencije da se danas uzme nešto što se u ratu nije uspjelo, hrvatskog pitanja u BiH ne bi ni bilo, barem ne u ovom sadašnjem obliku. Zašto kažem da će to pitanje biti teško zatvoriti? Zato što bi to iziskivalo konsenzus u međunarodnim krugovima i zajednički nastup prema BiH ili potpuno odmicanje međunarodnog faktora od BiH i prepuštanje tereta rješenja lokalnim liderima. Ovo prvo se neće dogoditi jer na ovim prostorima 'veliki' imaju svaki svoj interes, a ovo drugo je teško očekivati upravo zato što taj interes postoji i nitko ga se dobrovoljno neće odreći'', istaknula je Tomašić i naglasila kako je veliko pitanje imaju li lokalni lideri kapaciteta riješiti državnu krizu ovolikih razmjera.
Nema jedinstvene politike prema BiH
Kaže kako se tvrdnje pojedinih kritičara politike EU prema BiH, koji kažu kako su pred zemlju stavljeni zadaci za koje se unaprijed znalo da ih ne može ispuniti, mogu i tako tumačiti, ali situacija nije baš toliko jednostavna.
Tomašić je istaknula kako građani BiH moraju razumjeti da jedinstvena politika EU-a prema BiH ne postoji, kao što nije postojala ni početkom 90-ih.
''Određene smjernice koje Unija daje Bosni i Hercegovini su jedno, ali konkretna politika s jasnim ciljevima ne postoji, kao što je nema ni prema Ukrajini danas. Tu najveće i najutjecajnije države Unije imaju svaka svoj interes i neće ga se odreći zbog zajedničkog nastupa i obrane nekakvih principa. Drugo, i Bog pomaže samo onima koji sami sebi žele pomoći. Teško je donijeti pozitivne promjene u državu u kojoj politička opozicija koristi svaki, pa i najmanji dogovor dominantnih snaga među trima narodima kako bi ih prozvala izdajnicima te se potom huškanjem okoristila na izborima'', rekla je Tomašić.
Istaknula je kako još nijedan sastanak nacionalnih lidera u BiH nije prošao bez da je opozicija to pokušala iskoristiti potpirivanjem najnižih strasti.
''A ovima je vlast mila pa se povuku i svaka mogućnost dogovora padne u vodu'', rekla je hrvatska eurozastupnica, koja pak otkriva kako je teško u ovom trenutku jasno reći na koji bi se način provela federalizacija koja se spominje u Rezoluciji EU Parlamenta o BiH.
Hrvati žele upravljati sami sobom
''Najvažnije je da Rezolucija osuđuje separatizam i centralizam jer tvorci takvih tendencija ne žele dobro Bosni i Hercegovini. S druge strane, to jasno pokazuje kako su Hrvati u BiH maksimalno konstruktivan faktor jer izbjegavaju pribjeći obama tim rješenjima. Hrvati žele upravljati sami sobom, sami birati svoje političke predstavnike, imati svoj javni TV kanal i ravnopravno koristiti svoj jezik. To su legitimni zahtjevi, nešto što se u civiliziranom svijetu smatra minimumom slobode. Zato sam uvjerena da će Hrvati ostvariti svoje ciljeve jer oni nisu ni nerazumni ni maksimalistički'', rekla je Tomašić za Bljesak.info.
Naglasila je kako misli da ukrajinska kriza ne može utjecati na produljenje nestabilnosti u BiH, a stavljanje Republike Srpske na stranu Rusije po tom pitanju vidio upravo kao posljedicu duboke unutrašnje nestabilnosti u BiH.
''Kao što sam već rekla, sva tri naroda imaju svoje ciljeve i ambicije i 'braću' koja im pomažu da ih ostvare. Nadam se da će oni koje narod bira na izborima i tako im daje legitimitet za rješavanje krize konačno shvatiti da im nitko neće pomoći ako sami sebi ne pomognu, nego će svi i dalje koristiti nesreću BiH za ostvarivanje vlastitih interesa i političke pokuse. Ako postanem članica Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta, što želim upravo zbog BiH i njezinog puta prema stabilnosti, vaša će država u meni imati prijatelja, a moj hrvatski narod koji u njoj živi svog zastupnika u najvišem predstavničkom tijelu EU-a'', poručila je u razgovoru za Bljesak.info eurozastupnica Tomašić.
