Godinama se ponavlja kako europski put Bosne i Hercegovine nema alternative, kako je našoj zemlji mjesto u Europskoj uniji te kako naša zemlja treba odlučne ljude da nas izvedu na taj put i dovedu do cilja. Isto tako, godinama se ponavlja kako su građani ti koji na izborima trebaju izabrati tko će nas izvesti i dovesti u Europu ili barem procijeniti tko bi to mogao iskreno pokušati.
Godina počela s upitnikom
A onda je izborna godina počela s velikim upitnikom hoće li se izbori, zakazani za listopad, uopće održati. Tada je iz Delegacije EU u BiH poručeno kako su izbori potrebni svima, ali i da treba kazniti nerad političara na izborima.
''Razlog nerada ne može biti to što imate izbore svake dvije godine'', izjavio je nedavno šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen. No, građanima je jako teško procijeniti tko će nakon izbora raditi, a tko zabušavati. Pogotovo zbog činjenice da u BiH prevladava mišljenje kako su svi isti i kako nitko od izabranih neće činiti ništa dobro za zemlju.
Almedin Šišić, novinar banjalučkih Nezavisnih novina kaže kako se struktura ljudi koji odlučuju o svemu može promijeniti, ali strahuje da se ''ne može promijeniti ambijent i politički sustav od kojeg polaze sve naše nedovršenosti''.
''Ukoliko na vlast dođe nova struktura ljudi, bojim se da i među njima ne vidim nekoga i nešto sto već prije nismo ranije gledali i slušali. Nisam, iskreno, još nikada u prethodnom razdoblju čuo nove ideje. Najprije, bitno je uspostaviti stabilnu vlast, a onda hitno otkočiti europski put BiH'', rekao je Šišić za Bljesak.info.
Kako ostati u foteljama?
Marina Martinović, novinarka bosanskohercegovačkog programa Deutsche Wellea, kaže kako su izbori su u konačnici i namijenjeni tomu da donesu boljitak zemlji i njezinim građanima jer su građani pokazali kako žele promjene.
''Građani u BiH su tijekom prošlih prosvjeda poručili da žele promjene. Stoga je na građanima samima hoće li se odlučiti za te promjene ili će i dalje vlast povjeriti onima, protiv kojih su prosvjedovali. To na koncu i jeste princip demokracije i slobodnog društva, u kojemu građani biraju one koje ih zastupaju'', rekla je za Bljesak.info Martinović i dodala kako se, iako zbog zemljopisne udaljenosti, nije u mogućnosti dobro pratiti predizbornu kampanju, slaže s našom konstatacijom da se izborna kampanja vodi četiri godine.
''Čim stranački kadrovi sjednu u fotelje, razmišlja se kako na najbolji način i ostati u tim foteljama. Nije tajna da se u BiH izborni bodovi prikupljaju pomoću nacionalizma, a kako je nacionalizam u BiH u svim političkim porama još uvijek prisutan, onda je shodno tome i izborna kampanja konstantno prisutna u bh. javnosti'', navodi Martinović.
Suvišni ljudi
Mr. sc. Zijad Bećirović, Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, kaže za Bljesak.info kako je u BiH konstantno prisutna politička manipulacija, koja je u funkciji održanja na vlasti određenih struktura i osobnog bogaćenja.
''Sve ostalo je sekundarnog, tercijarnog ili nikakvog značaja. Ponovno će pred izbore doći do nacionalne homogenizacije, koja ovoga puta neće biti toliko izrazita zbog katastrofalnog životnog standarda, uništene ekonomije i posljedica elementarnih nepogoda koje su zadesile zemlju. Većina političara u BiH nije proeuropski usmjerena, deklarativno da. U praksi ne. Približavanje BiH k članstvu u EU eliminirat će većinu tih političara, jer će oni sa svojom retorikom postati „suvišni ljudi“, koji više nikome neće trebati. Zbog toga je proces euroatlantskih integracija jako bitan, jer mobilizira većinu snaga u državi i istovremeno eliminira mnoge balaste kojima je BiH opterećena, zaražena i tako će doći do unutarnjeg čišćenja BiH bez kojeg neće biti vidljivijeg napretka. U BiH je jako izražena pojava politizacija kriminala i kriminalizacija politike, koja je utemeljena na međusobnom jakom dugogodišnjem povjerenju političara i kriminalaca. I sve dok je tako carevat će i jedni i drugi, i kriminalci i političari'', rekao je Bećirović.
Šišić kaže kako su predizborne kampanje u BiH toliko nalik jedna drugoj da su, zbog svih mogućih pokušaja političkih manipulacija biračima, postale vrijeđajuće. I on smatra kako europski put BiH koče bh. političari, i to one snage kojima zbog vlastitih interesa ne odgovara demokratizacija društva i uključenje BiH u europske tokove. Jer im, kaže Šišić, u najkraćem, nikada neće biti bolje nego što im je sada.
Sve se može, kad se hoće
Bećirović navodi kako za zaustavljeni europski put BiH ipak nije jedina odgovornost na političkim strukturama unutar BiH, ali je najveća.
''Kada pogledamo politiku EU prema BiH i Zapadnom Balkanu mnogo je promašaja. EU nema svoje zajedničke a još manje jedinstvene vanjske politike. EU nije subjekt u međunarodnim odnosima u pravom značenju te riječi. EU je jak ekonomski igrač. Evo pogledajte kako su Bugarska i Rumunjska postale članice EU. Po kojim kriterijima? Mnoge zemlje Zapadnog Balkana i sada su u boljem stanju nego te dvije države. Kriteriji za članstvo se stalno mijenjaju, pa čak kada i ispunite postavljenje kriterije pojavljuju se neki novi. To nije ozbiljno. Pogledajte što se radi Turskoj? Da li doista EU želi dalje proširenje. Mislim da u ovom trenutku NE. BiH jeste zemlja mnogih anomalija, ali je i međunarodna zajednica prisutna u BiH anomalična'', kaže za Bljesak.info Bećirović.
Novinarka Martinović kaže kako se ne može složiti s tezom da je zadatke, koji se jednoj zemlji postavljaju na putu prema Europskoj uniji , nemoguće ispuniti.
''Na primjeru Srbije i dijaloga Beograda i Prištine se može vrlo dobro vidjeti kako se sve može – samo kad se hoće. Potrebna je samo politička volja i konstruktivan politički dijalog. Bruxelles je Beograd nagradio zbog kompromisa, na koje su vlasti u Srbiji bile spremne, a isto tako bi Europska unija mogla i Sarajevo, a time naravno i Banja Luku nagraditi, ukoliko i bh. političari konačno i stvarno, a ne samo naizgled, budu spremni na kompromis'', rekla je Martinović.
Ona ističe kako je dijalog političkih stranaka u predizbornim kampanjama, sudeći prema stalnom političkom zastoju, daleko od dijaloga stranaka u Europskoj uniji te za primjer uzima Njemačku i njezinu novu vladu.
Njemački primjer
''Iako su prije godinu dana demokršćani i socijaldemokrati bili veliki politički protivnici, gdje su socijaldemokrati bili u oporbi, ipak su se u veoma kratkom roku nakon izbora uspjeli dogovoriti o formiranju takozvane „Velike koalicije“. I sada na primjeru djelovanja nove vlade pod ponovnim vodstvom Angele Merkel vidimo da je kompromisom moguće postići napredak. Demokršćani su izišli ususret socijaldemokratima, a socijaldemokrati demokršćanima. Znači, ovdje u Njemačkoj nema onih političkih igrica, kao što ih poznajemo iz BiH, koja ni godinu dana nakon izbora nije bila dobila vladu. I u jednoj Njemačkoj, naravno, ima političkih nesuglasica i stvari koje ne funkcioniraju. Međutim, kod njemačkih političara u pravilu postoji svijest o tome da su ih građani izabrali i da oni zastupaju upravo te građane. A ako neka stranka ne ispuni očekivanja građana ili svoja obećanja, onda Nijemci to jasno i kažnjavaju na izborima'', kaže Martinović i dodaje kako se to vidjelo na primjeru velikog izbornog poraza liberala iz FDP-a, koji su u proteklom mandatu bili u vladi Angele Merkel, a na izborima prošle godine čak nisu uspjeli niti prijeći izborni prag za Bundestag.
I Šišić smatra da je dijalog predstavnika političkih stranaka u BiH u odnosu na dijalog političkih stranaka u Europi po političkoj kulturi i civiliziranosti udaljen je otprilike toliko koliko je BiH udaljena od EU.
''Ovdje svakako ne tvrdim da i u Europi nema neciviliziranih postupaka i političkog govora mržnje, ali to su pojedinačni slučajevi i nisu trend'', kaže Šišić za Bljesak.info.
Direktor IFIMES-a kaže kako bi, unatoč mišljenju koje vlada među građanima da izbori ne mogu promijeniti ništa, donijeti nešto novo.
Za očekivati je, kaže Bećirević, da može doći do promjene vlasti u Republici Srpskoj iako je trenutačno odnos snaga poprilično neriješen te da bi utjecaj i posljedice poplava mogle predstavljati prekretnicu odnosa snaga u korist opozicije.
Što će se promijeniti?
''Dodikova vladavina je ekonomski opustošila RS, a nesretne poplave pokazale su koliko su oba entiteta nemoćna, ranjiva, ekonomski iscrpljena, bez ikakve vizije, mogu slobodno reći promašena projekta. Na poplavama se pokazalo što znači imati jaku organiziranu državnu vlast u funkciji građana. BiH toga, nažalost, nema i to će i dalje osjećati svi njeni građani bez obzira u kojem dijelu BiH žive'', kaže Bećirović za Bljesak.info.
Dodaje kako i u Federaciji BiH također treba očekivati promjene.
''Prije svega, SDP će doživjeti značajan poraz, dok je za očekivati da se SDA na predstojećim izborima dobro pozicionira. Demokratska fronta (DF) Željka Komšića imala je šansu da postane značajan čimbenik na političkoj sceni. Međutim, njegovo čvrsto savezništvo s kontroverznim smijenjenim ministrom sigurnosti BiH Fahrudinom Radončićem i Savezom za bolju budućnost (SBB) u startu diskreditira njegovo dosadašnje političko djelovanje. Otvoreno se postavlja pitanje da li time Željko Komšić i Demokratska fronta neposredno sudjeluju sa strankom, koja se povezuje sa velikosrpskim beogradskim projektom u BiH? Čak i operativni podaci upućuju na zajedničku ulogu dvojca Radončić-Komšić u organiziranju masovnih protesta u BiH'', navodi Bećirović i dodaje kako ''ovaj dvojac mora građanima BiH objasniti i razjasniti svoju ulogu u dobro organiziranim prosvjedima, koji su predstavljali svojevrsni državni udar''.
Bećirović očekuje potpuno novi sastav Predsjedništva BiH, a to znači, kako tvrdi, da će Mustafa Cerić poraziti Bakira Izetbegovića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
''HDZ BiH će ostvariti značajan i stabilan rezultat, mada ne treba podcijeniti ni Martina Raguža ni njegov HDZ 1990. Dakle, Bosna i Hercegovina poslije 12. listopada ulazi u novo razdoblje, koje će biti potpomognuto i novim pristupom EU kada su BiH i regija u pitanju'', rekao je Bećirović za Bljesak.info.
Izbori u BiH, sedmi od potpisa u Daytonu, održat će se 12. listopada i građani će birati ljude koji bi trebali pomaknuti zemlju s mrtve točke na kojoj je zapela. Dok regija velikim koracima grabi naprijed, a zemlje poput Albanije, koja je dugo godina bila predmetom vica o zaostalosti, sve više grabe prema EU, Bosna i Hercegovina stoji.
Priče da je Bosni i Hercegovini mjesto u Europi i da je BiH odavno dijelom europske obitelji, ostaju samo priče jednake onim pričama da se sve radi na europskom putu. Vrijeme je, a to bi i birači trebali shvatiti, posebno oni koji ne izlaze na izbore, za više djela, a manje riječi.
