Prostorni plan Mostara: U mreži politike, investitora i ''stručnjaka''
Odlučivanje u Prostornom planiranje grada

Prostorni plan Mostara: U mreži politike, investitora i ''stručnjaka''

Gospodarstvo / Ulaganja | 15. 02. 2024. u 08:40 Bljesak.info / ZORAN Bošnjak

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prostorno planiranje i urbanizam zovu još i politika u prostoru (ali i kraljevski hobi). To je transparenta javna djelatnost o kojoj svi koji tu žive mogu i da odlučuju o tom prostoru. Politika im treba osigurati posao, stan i zdrav život. Sve što se u politici radi čak i kad se pogoduje investitorima ne može se sakriti u prostoru.

Grad Mostar još primjenjuje predratni Prostorni plan opštine Mostar (Službeni glasnik opštine Mostar br. 11/90). To je  relativno  znanstveno potkovan prostorni planski dokument - nasljednik razvojnih prostornih planova iz 1971, 1981) gdje je stanogradnja bila glavni katalizator razvoja grada.

On je imao svoje ciljeve i smjernice razvoja npr. (opredjeljenje da se čista industrija smješta sjeverno, a prljava južno od grada, zeleni klinovi koji dovode kisik u grad sa sjevera i juga, razvoj novih gradića Buna i Potoci kao lokalnih sekundarnih centara koji bi rasteretili uži dio grada, zaštita obale HE Mostar i Vojna kao rekreacijskih zona zbog prozračivanja i filtriranja, planirano izmiještanje M17 iz Potoka kako bi se ovaj mogao razvijati bez tranzitnog prometa, pa čak i kanal HE Salakovac-Bakšim za dopunu vodom Radolje u sušnom razdoblju...). 

Prostorni plan

Bio je rađen starijim metodama (na mnogo puta kopiranim podlogama koje se tada jako deformiraju, a  što smanjuje preciznost skoro do neprovodivosti), te u  uvjetima centraliziranog prostornog planiranja, nacionalizacije zemljišta i planske ekonomije. (npr. za zone rekreacije bio je režim zabrane izgradnje jer se u ovim zonama ionako moglo izgraditi samo nešto što stigne iz zavoda...).

Za ovaj prostorni plan izvršeno je pet izmjena (Poslovne zone, energetski objekti, novi koridor auto ceste umjesto starog i brojne izmjene koje pogoduju investitorima ili samo ''posušuju“ već izgrađene zone, često na račun kvalitete Grada ili čak zdravlja njihovih stanovnika).

Pripremu izrade ili izmjene plana trebala bi raditi Služba za urbanističko planiranje Odjela za urbanizam Grada Mostara, ali se to najčešće radi samo u kancelariji predsjednika komisije za urbanizam Gradskog vijeća jer jedino tu dolaze investitori i samo se tu o izmjenama te najčešće kompromisno i naprečac odlučuje, bez javnog izlaganja, okruglog stola i rasprave.

Mostar

Crna kutija

Prostorni plan je višedisciplinarna djelatnost, gdje nema mjesta greškama, lakomislenim rješenjima i lomljenju ''preko koljena''. pogodovanje nesavjesnim investitorima na račun ljudi koji tu žive tu jednostavno nema mjesta. Tlo je ograničeni resurs, pogotovo u Mostaru i Hercegovini.

Niko ne zna što se dešava u toj njihovoj kancelariji (tzv. crna kutija). Ovako, netransparentne“  izmjene u prostoru šalju se dalje Zavodu za prostorno uređenje Grada Mostar da ih uplani, (a ne i u Službu za urbanističko planiranje Grada Mostara).

A u Zavodu su mnogi neutrenirani inženjeri koji, ove izmjene iz straha ili stranačke discipline, bukvalno samo slijepe na prostor bez revizije i unošenja u problem. I to često tako nevješto da Odjel za urbanizam ima problema u njihovom identificiranju i provođenju.

Foto: Bljesak.info / Panorama Mostara

Od ovih investitora, Komisija za urbanizam Gradskog vijeća preuzme te proslijedi i njihove prijedloge budućih namjena izmijenjenog prostora, kao što su npr. gravitacijski bazen vodovoda (objekt koji ne spada u prostorno, već u detaljno planiranje), ''stambeno poslovne i proizvodne zone“ za koje ne znamo spadaju li u gospodarstvo ili stanovanje, komercijalne zone koje su ranije spadale u centralne gradske funkcije,... što zbunjuje i jako opterećuje legendu plana, a za što u pratećim tekstualnim dokumentima nemamo parametre za njihovo provođenje.

Skrivanje bolnih stvari

Tek tada se radi javna rasprava i izmjene idu na Gradsko vijeće kao nacrt i prijedlog. Neke bezbolnije stvari vijećnicima se nabrzaka pokažu na ekranima, dok se ''bolne stvari“ najčešće prikriju i ne naglašavaju. Nerijetko se i nakon javne rasprave plan vraća u tu " crnu kutiju" da ovi " urbanisti" još ponešto pridometnu, a što je zakonski kažnjivo.

Po usvajanju u službenom glasniku smanjuju se mogućnosti rasprave o njima. Izuzetak je nedavno skidanje 4 MHE na Buni i Drežanki sa Prostornog plana za koju je zaslužan samo nevladini sektor - jer su se iste uplanile  u zaključanoj kancelariji bez zapisnika i studija zaštite okoliša, (kao doduše nekad naselje i DUM koji je nastao na još uvijek aktualnoj rekreacijskoj zoni).

Zaštitne zone izvorišta Bošnjaka i Salakovca usvojene su 2008. god. u kategorijama za koje postoje federalni propisi o njihovoj primjeni. Nedavno je došla odbijenica od Ministarstva prostornog uređenja HNK/Ž za poslovnu zonu Salakovac. Sljedećom izmjenom Prost. plana samo smo je preimenovali u stambeno - poslovnu zonu, i onda je valjda u redu.

Za Radobolju i Studenac imamo još zastarjele zaštitne zone iz 1991, god. (neko ih možda namjerno nije ni dao na Gradsko vijeće).

Na Šunjića polju smo posušili vikend naselje iako je to područje po svemu u II. zaštitnoj zoni izvorišta Studenac (a i bez toga dolazi do zamućivanja izvorišta).

Zbog vjetroelektrana stavili smo van snage odluku o proglašenju parka prirode Podveležje, dok granice parka prirode Rujište nitko ne zna.

Nismo usvojili smjernice za zaštitu Parka prirode Blidinje koji prolazi Drežnicom i Čabuljom.

Dopustili smo autocesti FBiH da odlaže višak zemljanog materijala na području planiranog SRC HE Mostar i to u visini od jedan metar iznad kote magistrale, bez obzira što tamo već ima izgrađen 1 od 2 planirana mega bazena (ORA Neretva).

Oba rasadnika smo ugasili, a zaštićene šume se same brane od devastacije, osobito na Rujištu.

Rudnik je prije gašenja imao obavezu da zatrpa površinski kop u Vihovićima, ali nije završio ni neophodno tzv. zamuljivanje podzemnih jama pa dijelovi Zgona malo tonu.

Sve su kuće u Barama bespravne jer to nije moglo proći kroz Agenciju za zemljište i ministarstvo prostornog uređenja HNK/Ž. i još uvijek aktualni prostorni plan Mostara kao zemljište II. bonitetne klase namijenjeno isključivo poljoprivredi isto kao i u izvorište Bunica.

Foto: Bljesak.info

Nešto se ipak i uradilo

Ali nije da se baš ništa nije uradilo. Pokrivene su vodom visoke zone Cima i Bijelog brijega, Pasjaka, Šehovine, većeg dijela sjeverne kotline, Kruševa i Blagaja i uradio se novi sustav vodoopskrbe iz izvorišta Bošnjaci.

Za sada je vode dovoljno, a buduće potrebe trebali bi pokrivati iz izvorišta Salakovac čiji je izvor potopljen jezerom HE Salakovac.

Mostar je, valjda zbog uštede, godinama radio mješoviti kanalizacijski sustav prema recipijentu. Sada kad to prečišćavamo, ispostavilo se da je preskupo prečišćavati oborinsku vodu skupa sa fekalnom pa su nešto smiksali sa kišnim preljevima.

U prečistač za kolektor stiže samo dio fekalija. Ostatak Bakijina luka, Sjeverni logor zone ispod Titove i Bulevara čekaju radovi na sekundarnim kolektorima sa prepumpavanjem. Glavni kolektor Cima i Ilića izgleda još nije spojen sa gradom pa je još uvijek ugrožena Radobolja.

Na deponiji se ništa nije radilo na lagunama i prečistačima procijednih voda, a pogotovo na separaciji i selektivnom prikupljanju otpada.

Organizacijski Vrdi više ne pripadaju Drežnici već Gorancima, dok će Buna kao sekundarni centar južne kotline morati ovu titulu dijeliti sa Blagajem.

Iako postoje velika nalazišta mrkog uglja ispod Cima i vinograda Željuše, više nema ni govora o njihovoj eksploataciji. Nalazišta boksita nisu isplativa.  

Sa HE Mostarsko blato dobili smo novi odvodni kanal direktno prema Neretvi pa bi se Jasenica trebala manje izlijevati na okolne kuće kao i jezero HE Mostarskog blata. Mnoge vojne zone postale su civilne pa imamo međunarodnu zračnu luku i prostore za smještaj potrebitih namjena.

Novi prostorni plan

Društvene prilike su  se drastično promijenile i novi prostorni plan za razdoblje od 2022-2032.  (čiji se planski period stalno prolongira, a izrada izgleda politički minira). Trebao bi biti geodetski precizan, skalabilan, rađen za tržišnu privredu i privatno vlasništvo na zemljištu.

Već je izrađena prostorna osnova (prvi korak u izradi novog plana) koju u Savjetu prostornog plana (1) neće nitko da odobri, iz nekih, samo njima znanih, vjerojatno političkih razloga.

Izgleda da ni Gradsko vijeće i Savjet plana nemaju vizije ni znanje o ciljevima budućeg razvoja Grada. Radit će se izgleda opet kao i do sada: ad-hok, intervencionistički i kratkoročno. Nekad smo bili u rangu sa Dubrovnikom i Splitom kao Yu gradovi srednje veličine, a sad nas je i Zadar davno prešišao.

1) Dr Mario Kordić, gradonačelnik, predsjednik savjeta plana, Rahm. Prof. dr.Amir Pašić,  Prof.dr. Ivan Lovrić,  Mr. Amra Šarančić Logo,  Prof.dr. Jaroslav Vego,  Prof. dr. sc. Elvir Zlomušica- rektor univerziteta Džema Bijedić, Dr. sc. Irma Dedić, Dr. Valerija Kopilaš, Hamdija Jahić, Tihomir Rozić, Ragib Šuta Dr.sc.  Marija Đogić, Dr. Aldin Boškailo, Dalibor Marinčić,  pok. Marijo Salavarda, Esad Humo,  Damir Mrđen Dr.sc., Nebojša Rašović, Zoran Bulić Dr.sc.,  Affan Ćehajić,  Bojan Spasojević,m  Branislav Tubić,  Azra Batlak,  Dalibor Marinčić. Nisu se udostojili ni da kooptiraju preminule članove savjeta, a kamoli da pokrenu aktivnosti oko njegove konačne izrade.

Kopirati
Drag cursor here to close