Problem za BiH

Prirodni plin rješenje za zagađenje

Zapadne europske zemlje, otišle su korak dalje, grade se napredne LNG stanice. To je samo jedna od ekoloških i financijskih mjera.
Gospodarstvo / Ulaganja | 09. 12. 2018. u 08:09 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zagađenost zraka u brojnim bh. gradovima, svake godine otvori pitanje - kakve energentne koristimo. Dok Europa prelazi na ekološki prihvatljiva goriva, u Bosni i Hercegovini ih sve manje koristimo. Tako na primjer, koristimo tri puta manje prirodnog gasa u odnosu na razdoblje prije rata. Dovod prirodnog plina do domaćinstava i industrijskih postrojenja u gradovima BiH već je jednom smanjio zagađenje. Može li se njegovom upotrebom regulirati i zagađenost koja dolazi iz prometa?

Skup za domaćinstva, jeftin za vozila, prirodni plin potpuno je ekološki prihvatljiv. Prošle godine GRAS je kupio 34 autobusa. U istom pravcu idu i druge kompanije.

"Mi imamo svaki dan oko 75 autobusa u prometu, od toga, minimalno 25 je na plin, jedna trećina ima pogon na CNG, odnosno prirodni plin", pojašnjava Senad Međedović, izvršni direktor za autobuski i minibuski promet.

"Ako je sad dva i nešto gorivo, 2,30 do 2,40 KM, trgovci koji dalje prodaju plin prodaju ga za blizu 1 KM", kaže Jasmin Salkić, direktor BH Gasa.

Jeftin, ali teško dostupan, u BiH postoji tek nekoliko CNG stanica. Iz uprave GRAS-a kažu, imaju namjeru da je prave, brzo bi se isplatila.

"Taj projekat je bio započet sa ministarstvom KS, međutim zbog nekih neriješenih problem nije došlo do realizacije tog plana", ističe Međedović za N1.

"BH Gas u kompleksu, u Reljevu ima CNG stanicu na kojoj se komprimira plin. Primjer naših partnera iz Tuzle, oni tu napune kamione prirodnim plinom, prebace ih u pumpu i odatle se puni gradski prevoz Tuzle", dodaje Salkić.

Propan-butan koji se kao plin sada može naći na pumpama, nije prirodni plin, i nije potpuno čist. U BiH ne postoje komercijalne pumpe na kojima bi se ovaj energent mogao puniti.

"Ako bi se dali privatnom sektoru poticaji pravio bi narod te pumpe. U Beogradu su privatnici napravili prve dvije pumpe. Jedna pumpa košta 200, 300 tisuća era. To nije nikakva cijena u odnosu na potrošnju goriva", zaključuje Ivan Filipović, profesor sa Mašinskog fakulteta UNSA.

"Taksisti kojih svaki grad ima mnogo, pogotovo Sarajevo, koje ima par tisuća, svi ti taksisti mogu da se sutra pune na prirodni plin. I to su već tisuće vozila", tvrdi Salkić.

Zapadne europske zemlje, otišle su korak dalje, grade se napredne LNG stanice. To je samo jedna od ekoloških i financijskih mjera, javlja N1.

"Više od dva puta nam je emisija veća nego u EU. Azotovi oksidi, također situacija još gora", pojašnjava Filipović.

I dok Europa nalazi načine kako da što više koristi plin, Bosna i Hercegovina ide u obrnutom smjeru.

"Kada je Gasprom počeo izvoziti plin prema Europi, ta količina je bila prije 30 ili 40 godina, izvozili su od 15 do 20 milijardi kubika, ovu godinu će završiti na razini 200 milijardi kubika. Prije rata, sada kada gledamo teritoriju FBiH na potezu od Sarajeva do Zenice, trošilo se negdje oko 400 milijuna kubika plina, danas je to negdje oko 170 milijuna kubika.", ističe Almir Bećarević, savjetnik uprave BH Gasa.

Suprotno europskim trendovima, BiH ne stimulira ni kupovinu ekoloških vozila, tako da se broj hibridnih mjeri stotinama, a električnih desetinama.

Kopirati
Drag cursor here to close