Zašto Neum strahuje od zakona o moru?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta BiH prošlog je tjedna, drugi put u samo mjesec, dala negativno mišljenje u vezi sa Prijedlogom zakona o moru. Protiv su bili Marinko Čavara (HDZ), Nebojša Radmanović i Obren Petrović iz SNSD-a, te Milan Petković (Ujedinjena Srpska). Za principe ovog zakona glasali su Šerif Špago i Amor Mašović iz SDA, te Predrag Kojović iz Naše stranke.

Jasno je da oko ovog zakona ne postoji usuglašeno mišljenje, s obzirom na to da probosanske stranke nemaju ništa protiv, ali SNSD i HDZ imaju potpuno suprotno mišljenje, piše Oslobođenje.

Protivljenje HDZ-a

I dok ove dvije stranke imaju većinu u Ustavnopravnoj komisiji, ovaj zakon vjerovatno nikada neće dobiti pozitivno mišljenje. Takvog stava je i Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

- Nerealno je očekivati da će se njihov stav prema ovom zakonu promijeniti, što znači da predloženi zakon ne može biti uopće razmatran u Predstavničkom domu, jer je prethodno potrebno pozitivno mišljenje Ustavnopravne komisije, rekao je Emrić.

U SNSD-u smatraju kako ovaj zakon kojim bi se, između ostalog, uredila i granica sa susjednom Hrvatskom nije u nadležnosti BiH, već entiteta Federacije BiH. Takav stav su zauzeli, budući da u ovoj stranci uporno ponavljaju i da državna imovina ne pripada državi, već entitetima.

Protivljenje HDZ-a može se posmatrati kroz protivljenje i negodovanje koje, zbog ovog zakona, stiže iz Općine Neum, a na čijem su čelu sve ove godine kadrovi te stranke.

Na osnovu mišljenja koje vlada u jedinom bh. gradu na moru, zakon o moru bi Neumu, kao turističkoj lokaciji, mogao nanijeti štetu. Strahuju u Neumu od toga da bi ovaj grad, između ostalog, mogao postati i luka.

Emrić kaže da njihovi strahovi nisu realni.

Načelnik bi trebao odgovarati, ali to je pitanje za Tužiteljstvo, kaže Čengić

- Lokalna zajednica u Neumu nema razloga da bude protiv prijedloga zakona o moru, jer se njim definira, uređuje i štiti dio Jadranskog obalnog mora koje pripada državi Bosni i Hercegovini kao obalnoj državi u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, kazao je.

Cijela priča oko zakona o moru i Općine Neum ima, međutim, i drugu stranu. Općina Neum je prošle godine na sebe uknjižila bh. obalu i eventualnim donošenjem zakona o moru obala bi bila u vlasništvu Bosne i Hercegovine.

Kočenje zakona

Mnogi smatraju kako je upravo ta promjena glavni razlog kočenja navedenog zakona, makar iz HDZ-ovog ugla gledanja. Irfan Čengić, izaslanik SDP-a u Domu naroda PFBiH i jedan od onih koji je među prvima otvorio ovo pitanje, za Oslobođenje je kazao da knjiženje obale na Općinu Neum nema pravno uporište.

- Ovdje je problem državotvorne i pravne strane, jedinice lokalne zajednice po presudama Ustavnog suda ne mogu biti vlasnici državne imovine, rekao je Čengić, dodavši da nije sporno da, u konkretnom primjeru, Općina Neum raspolaže tom imovinom, ali da ona ne bi smjela biti uknjižena na njeno ime.

Dragan Jurković, načelnik Neuma, izjavio je da ne vidi ništa sporno u knjiženju obale na Općinu, pozivajući se na Zakon o vodama FBiH. Čengić, međutim, ističe kako je Jurković “neznalica ili se pravi neznalica”.
- Entitetski propis ne može derogirati Ustav BiH i presude Ustavnog suda BiH, koji je vrlo jasno presudio da su obala mora i druge vode državno vlasništvo, izjavio je on.

Zbog nelegalnog knjiženja imovine u Neumu, Čengić je zatražio pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o vodama FBiH.

- Klub Bošnjaka u Domu naroda PFBiH podržao je moju inicijativu kojom ćemo se obratiti Ustavnom sudu BiH i, između ostalog, tražiti stavljanje van snage tog entitetskog propisa, zaključio je Čengić.