Klik

Manipulacija naslovima i nevažnim vijestima

Piše: Nenad Pejić
Gospodarstvo / Promo | 19. 12. 2022. u 09:21 Promotivni tekst

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kontrola pažnje ima za cilj da utiče na podsvijest korisnika i njegovu percepciju stvarnosti. U takvoj stvarnosti je važno šta radi Georgina, a šta Messijev sin. Drugim riječima ono što je zaista važno, nije u stvari važno. Tako se stvara društvo ljenivaca, slabi kritičko razmišljanje, podstiče poslušnost.

“Oglasila se Georgina…” naslov je na jednom portalu. Na istom portalu drugi naslov “Isplivala snimka šokantnog ponašanja Messijevog sina…”. Ispod naslova ova dva teksta piše da je Georgina napisala da je sramota što Ronaldo sjedi na klupi za rezerve, dok u drugom piše da je Messijev sin na nekog bacao žvaku dok je tata igrao.

Šta je posao novinara? Da saopšti vijest. Šta je vijest? Vijest je nešto novo i nešto važno što javnost treba da zna. Šta je važno u ove dvije vijesti? Ništa. Obje su potpuno nevažne. Nema ništa čudno što jedna žena podržava muža, niti što je jedan sedmogodišnjak nepristojan.

Obje su u stvari manipulacija. Najprije time što u naslov stavljaju riječi poput “isplivala snimka”, kao da se radi o nečem tajnovitom ili da se govori da je šteta (u podnaslovu) što Ronaldo nije igrao. Niko snimku nije krio, niti je šteta što Ronaldo nije igrao, jer je Portugal deklasirao Švicarsku. Cilj objavljivanja obje vijesti je tek skupljanje klikova uz aktuelno Svjetsko nogometno prvenstvo. Jedini izvor medijima bili su Instagram profili žena dva nogometaša i fanova koji su snimali i tako uhvatili detalj sa bacanjem žvake iz lože iz koje su Messijeva žena i djeca gledali utakmicu Argentina- Australija. Privatnim profilima na društvenim mrežama legitiman cilj može biti skupljanje lajkova i što većeg broja pratilaca, ali za medije oni ne mogu i ne smiju biti kredibilan izvor.

PR  / Debatni kamp

Ovakvi naslovi i ovakvi tekstovi su dio onoga što u znalci zovu upravljanjem pažnje. New York Times je upravljanje pažnjom nazvao “naftom informacijskog doba”. Ona je postala jedna od unosnih industrija. Ako prodavač magle i prodavač deterdženata na primjer, uspiju da zadrže pažnju korisnika informacije, tada će se on duže zadržati na stranici, što će se direktno održavati na marketinški prihod. Kontrola pažnje ima za cilj da utiče na podsvijest korisnika i njegovu percepciju stvarnosti. U takvoj stvarnosti je važno šta radi Georgina, a šta Messijev sin. Drugim riječima ono što je zaista važno, nije u stvari važno. Tako se stvara društvo ljenivaca, slabi kritičko razmišljanje, podstiče poslušnost.

Kako novinar odlučuje koji će naslov dati svom tekstu? Ne odlučuje, u stvari, skoro nikako. Može predložiti naslov koji onda ide uredniku koji odlučuje. U velikim redakcijama postoje ljudi čiji je jedini posao da izmišljaju atraktivne naslove. Naslovi su izuzetno važni. Oni ne samo da upravljaju pažnjom nego su bitni jer korisnici medija danas više skeniraju tekstove nego što ih čitaju i što je još gore, šeruju takve naslove, a da tekst nisu ni pročitali! Zbog toga je kada govorimo o profesionalnom novinarstvu od izuzetne važnosti da naslov bude tačan i jasno govori o onome što čitatelj/ka može pronaći u tekstu.

Ako sebe pitaš zašto mi je važno šta piše Georgina o svom mužu onda, naravno, znaš da ti to nije važno. Onda pitaš, zašto mi to plasiraju kao nešto bitno, zašto mi prodaju nešto nevažno? I, na kraju, šta je interes ovakvih naslova? Postavljanje pitanja je prva stepenica ka znanju i prestanku manipulacije.

Čim čitatelj/ka, gledatelj/ka ili slušatelj/ka sebi počne postavljati pitanja zašto je neki naslov tako formuliran on počinje da shvaća manipulaciju i suprostavlja joj se. To je prvi i jedan od najvažnijih korak ka medijskoj pismenosti.

Autoritarne vlasti ne vole medijski pismene korisnike medija, one ni ne žele da čitalac misli, odnosno treba da misli ono što mu naslovi govore.

  / Obilazak televizijske kuće N1

Naslov u kojem je Georgina, kao i onaj o “šokantnom” ponašanju Messijevog sina sami po sebi su mali problem. Ali, postaju veliki kada ne samo što se ne plasiraju tjedno ili dnevno, već im je publika izložena iz sata u sat. Na portalima nema jednog senzacionalnog naslova nego se takvi sadržaji ponavljaju bezbroj puta. Negativne senzacije, između ostalog, gutaju vijesti koje promoviraju ljudske vrijednosti.

Naslovi trebaju, naravno, biti atraktivni, ali zasnovani na činjenicama, bez epiteta i etiketa. Jedan od najčudnijih naslova je ispisan prije nekoliko godina u jednoj lokalnoj novini u Sjedinjenim Amerčkim Državama. Glasio je: Četvrtak je otkazan! Ali, glupost ovog naslova jer je očigledna nije mogla izazvati previše negativnih posljedica.

Na društvenim mrežama su ovih dana objavljene i slijedeće dvije vijesti: na zagrebačkom Adventu jedan je dvadesetogdišnjak na ulici zasvirao i zapjevao pjesmu Petra Graše. Nije ni znao da je u obližnjem kafeu kavu pijuckao baš Grašo, koji je ustao, pridružio se momku i zapjevao sa njima. Navijači Japana su nakon utakmice sa Hrvatskom ostali na stadionu da pokupe papire i plastiku koju su donijeli. I Grašo i Japanci promoviraju ljudske vrijednosti.

Kakva bi to tek senzacija bila da to počnu raditi naši navijači! Moguće je ako to promoviraju mediji. A naslov bi tada bio atraktivan, promovirao bi ljudske vrijednosti, pa bi čak bio i senzacija, ali ne senzacionalistički poput onih kojima smo u svakom trenutku izloženi.


Ovaj tekst je napisan u okviru projekta Mladi za bolje medije koji se implementira uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Mediacentra i Udruženja Ja bih u EU i ne predstavlja nužno stav Evropske unije.

Kopirati
Drag cursor here to close