Zašto se slavi Praznik rada

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Diljem svijeta danas se obilježava Međunarodni praznik rada, u znak sjećanja na 1. svibnja 1886. godine, kada su se radnici u Chicagu štrajkom i prosvjedima počeli boriti za osmosatno radno vrijeme.

Na prvom kongresu Druge interancionale 1889. godine odlučeno je da se naredne godine održi velika manifestacija kojom će biti proslavljen 1. svibnja, u znak sjećanja na prosvjede u Chicagu i kao oblik borbe za radnička prava.

Štrajk je počeo mirno, no trećeg dana prosvjeda u Chicagu došlo je do nasilja. Policija je pucala na nenaoružane radnike, ubivši nekoliko njih. Sutradan je bilo novih prosvjeda i netko je bacio bombu. Od bombe ili policijske pucnjave neposredno nakon bombe, ubijeno je sedam policajaca i četiri radnika. Osoba koja je bacila bombu nikada nije identificirana, ali je uhićeno osam radnika. Sedmorica su osuđena na smrt, a jedan je osuđen na 15 godina zatvora.

Ovaj događaj, poznat kao Afera Haymarket, bio je vrlo važan za okupljanje radnika u SAD-u. Mnogi ljudi nisu vjerovali da su muškarci krivi, a suđenje je kritizirano kao nepravedno. Afera Haymarket postala je međunarodni simbol borbe za radnička prava, a 1. svibnja izabran je za Međunarodni Praznik rada. Na današnji dan socijalističke stranke i sindikati pozvali su radnike na prosvjede na osmosatno radno vrijeme i mirne prosvjede. Osmosatni radni dan postao je zakonom za javne radnike u SAD-u 1892. godine. Od tada su se radnički pokreti diljem svijeta nastavili boriti i izboriti to pravo.

Na drugom kongresu Radničke interancionale je odlučeno da se od 1890. godine, 1. svibnja širom svijeta održavaju manifestacije, demonstracije i štrajkovi.