Odluka o minimalnoj plaći od 1.000 maraka te zabrana rada nedjeljom za trgovačke objekte izazvale su reakcije poslodavaca, gospodarstvenika, ali i dijela lokalnih i kantonalnih vlasti.
Nakon Tuzlanskog kantona, identičan stav o neradnoj nedjelji imaju i u Zeničko-dobojskom kantonu, piše Federalna.ba.
Među prvima proceduru traženja izuzeća počeli su Grad Zenica i Općina Maglaj, a mogle bi ih slijediti i ostale lokalne sredine. I dok su s jedne strane, kako tvrde protivnici ove odluke, ekonomski razlozi, s druge su u pitanju radnička prava.
Inicijative za izuzeće od primjene člana Zakona o unutarnjoj trgovini, odnosno, neradne nedjelje na adresu Gradske uprave Zenica stiglo je od nekoliko trgovačkih subjekata.
Među njima i upravitelji zeničkog City centra, u kojem posluje preko 140 objekata. Tvrde da su im zbog neradne nedjelje smanjeni prihodi jer građani svoje potrebe zadovoljavaju u trgovinama u Doboju i Istočnom Sarajevu.
"Takva zabrana rada nedjeljom stavlja Grad Zenicu u nepovoljan položaj u odnosu na susjedne administrativne jedinice u Republici Srpskoj, gdje trgovine rade bez ograničenja, što ima negativan utjecaj na lokalno gospodarstvo", naveli su, među ostalim, iz City centra.
Iako se očekivalo da zahtjev za izuzećem bude upućen Vladi Federacije, to će, ipak, pričekati neko vrijeme i to nakon što budu obavljene šire konzultacije s gospodarstvenicima, Udruženjem poslodavaca, ali i Sindikatom radnika u trgovinama. No, stav gradonačelnika Fuada Kasumovića (BHI-KF) jasan:
"Gradu Zenici treba radna nedjelja. Nemamo Baščaršiju niti neka izletišta, Grad Zenica je treći grad u Federaciji i mrtav je nedjeljom. Pao je promet, palo je sve. Mislim da je i ovo kao i minimalna plaća urađeno 'preko koljena', ne radi se tako. Velika je opasnost praviti dva ekonomska sustava u Bosni i Hercegovini".
U međuvremenu, i druge lokalne sredine iskazale su interes za ukidanje neradne nedjelje. Jedna od njih je Općina Maglaj. U vremenu dok pripremaju odluku, očekuju da se jedinstven stav donese na nivou kantona.
"Mislim da je to efikasnija i brža mjera s većim teretom i rado ću je potpisati ako bude došla inicijativa od Vlade ZDK-a. I dalje stojimo pri stavu da ćemo prikupljati informacije, ako budu na štetu naših gospodarstvenika - poslat ćemo zahtjev", kaže Maid Suljaković, načelnik Općine Maglaj (SDA).
U Ministarstvu gospodarstva ZDK-a kažu da se negativne posljedice još uvijek zbrajaju, naročito jer je nakon neradne nedjelje stigla i uredba o minimalnoj plaći od 1.000 KM.
"Neradna nedjelja i minimalna plaća do sada su izazvale velika negodovanja ne samo gospodarstvenika nego i načelnika i gradonačelnika. Mislimo da neradna nedjelja nije ništa drugo osim udar na gospodarstvo Federacije, jer diskriminacija je da na jednom dijelu Bosne i Hercegovine imamo jedan zakon", kaže Samir Šibonjić, ministar gospodarstva ZDK-a.
Od ranije je poznat stav resornog federalnog ministra Amira Hasičevića da u prosincu 2024. godine nije zabilježen pad fiskalnog prometa te da se radi o političkim odlukama.
Gotovo identičan stav imaju i u sindikatu radnika trgovine i uslužnih djelatnosti, koji su protiv ukidanja neradne nedjelje.
"Apsolutno se ne događa pad prometa koji bi, po nama, bio jedina argumentirana osnova za zahtjev za izuzeće. Nadam se da će Vlada na isti način kako zdušno brani povećanje minimalne plaće braniti i zabranu rada nedjeljom jer ona koristi samim radnicima", kaže Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti FBiH.
I dok u Tuzlanskom kantonu najavljuju da će od Vlade Federacije zatražiti preispitivanje ovih odluka, čini se da bi gotovo identičan zahtjev mogao doći i iz Zeničko-dobojskog kantona.
U suprotnom, gradovi i općine, očito je, mogle bi ići s pojedinačnim zahtjevima. Kako god, konačnu riječ dat će Vlada Federacije.
