Sindikat pravosuđa Vladi HNŽ-a: "Ključ deblokade nije u rukama potplaćenih radnika"

Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika, koji je 7. rujna započeo štrajk u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanske županije, tvrdi da Vlada HNŽ-a od početka štrajka nije pokrenula pregovore o njihovim zahtjevima.

"Vlada HNŽ-a nije inicirala niti jedan sastanak s ciljem pregovora u vezi sa zahtjevima Sindikata, čiji je materijalni i radni položaj potpuno nepravedno vrednovan i plaćen", poručili su iz Sindikata.

Navode da su s predstavnicima Vlade razgovarali samo jednom, na početku štrajka upozorenja, nakon čega su, kako ističu, zaključili da Vlada ne razumije vrstu, opseg i složenost poslova koje obavljaju državni službenici i namještenici u pravosudnim institucijama.

Vlada je, prema njihovim navodima, ponudila povećanje primanja sudskim i tužiteljskim asistentima, no Sindikat takvu ponudu ne smatra rješenjem.

"To nije čak ni parcijalno rješenje problema na koji Sindikat skreće pozornost, nego bacanje prašine u oči. Od svih djelatnika pravosudnih institucija asistenti su samo dio aparata koji nosi odgovornost, učinkovitost i kvalitetu rada pravosuđa", naveli su.

"To je naša stvarnost i svakodnevica"

Iz Sindikata tvrde da zaposlenici u pravosuđu godinama nisu bili odgovarajuće prepoznati kao posebna kategorija ni kroz kolektivni ugovor ni kroz Zakon o plaćama, za koji navode da ga HNŽ nikada nije usvojio.

Ističu da se njihov posao značajno razlikuje od rada u drugim tijelima uprave zbog većeg opsega poslova, odgovornosti, dežurstava vikendima i blagdanima te rada na hitnim predmetima vezanim uz stroge rokove.

Posebno izdvajaju rad s maloljetnicima i žrtvama nasilja, kao i s osobama osuđenima za teška kaznena djela te postupanje s dokaznim materijalom poput oružja, eksplozivnih i zapaljivih sredstava te opojnih droga.

"To je naša stvarnost i svakodnevica. Sve su to okolnosti koje naš rad izdvajaju od ostalih tijela uprave", poručuju iz Sindikata.

Posebno upozoravaju i na odgovornost zaposlenih u zemljišnoknjižnim uredima i Registru poslovnih subjekata.

"Pogreška u upisu hipoteke, tereta ili vlasništva u zemljišnoknjižnom uredu, kao i pogreška u registraciji osnivačkog kapitala ili ovlaštenih osoba u Registru, može dovesti do višemilijunskih sudskih sporova i odštetnih zahtjeva protiv države ili županije", navode.

Dodaju da čekanje na zemljišnoknjižni izvadak ili rješenje o registraciji tvrtke može zaustaviti kredite, ulaganja i zapošljavanje, zbog čega su zaposleni u tim uredima, kako tvrde, pod stalnim pritiskom odvjetnika, javnih bilježnika, banaka, investitora i građana.

Traže naknadu od 20 posto

Jedan od ključnih zahtjeva Sindikata je priznavanje naknade za složenost poslova u iznosu od 20 posto državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu HNŽ-a.

"Smatramo da je to minimum ispod kojeg Sindikat ne može ići", poručili su.

Iz Sindikata navode da žale zbog posljedica koje štrajk ima za građane, ali odgovornost za trenutačno stanje prebacuju na Vladu HNŽ-a.

"Duboko žalimo što građani danas ispaštaju, ne mogu dobiti uvjerenja, izvatke niti ostvariti svoja prava na šalterima, no odgovornost za ovaj kaos ne snose radnici, već Vlada HNŽ-a koja je ignoriranjem opravdanih zahtjeva Sindikata svjesno blokirala pravosudni sustav", stoji u priopćenju.

Tvrde i da je HNŽ jedina županija koja nema Zakon o plaćama kojim bi se njihove plaće i naknade trajno i sustavno uredile, dok Vlada, prema njihovim riječima, svake godine donosi parcijalne odluke o osnovicama.

Na kraju su pozvali javnost i gospodarstvenike da štetu nastalu zbog nerada pravosudnih institucija adresiraju na Vladu HNŽ-a te nadležna ministarstva pravosuđa i financija.

"Ključ deblokade pravosudnih institucija nije u rukama potplaćenih radnika, nego u rukama premijerke Marije Buhač, ministra financija Adila Šute i ministra pravosuđa Gorana Karanovića", zaključili su iz Sindikata.