Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Istraživanje

Radnici u BiH otkrili što bi radije birali: Veću plaću ili više slobodnih dana?

Istraživanje pokazuje da bi mnogi radnici u Bosni i Hercegovini dio povećanja plaće radije zamijenili za dodatne slobodne dane.
14.07.2026. u 09:09
text

Brojni radnici u Bosni i Hercegovini bili bi spremni zamijeniti dio povišice za više odmora, odnosno dodatne slobodne dane, pokazalo je regionalno istraživanje prema kojem zaposleni u prosjeku žele gotovo 30 dana godišnjeg odmora.

Istraživanje o godišnjim odmorima provela je grupacija Alma Career, u okviru koje djeluju portali za zapošljavanje u regiji, među njima i MojPosao.ba.

Zašto radnici u BiH žele više dana godišnjeg odmora?

Kada je riječ o zamjeni dijela povišice za slobodne dane, istraživanje pokazuje da bi na to pristalo 25 posto ispitanika, dok bi 43 posto takvu odluku razmotrilo ovisno o iznosu povišice. S druge strane, 32 posto ne bi pristalo na zamjenu.

Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme zaposlenima više nije samo zakonsko pravo, nego benefit koji može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika, navodi se u istraživanju, pišu Nezavisne novine.

Osim radnika u BiH, više dana odmora željeli bi i zaposleni u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, gdje je istraživanje također provedeno.

Koliko godišnjeg odmora trenutačno imaju zaposleni u BiH?

Ispitanici u Bosni i Hercegovini u 2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi rast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Ipak, njihove potrebe i očekivanja znatno su veći, u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više, navode iz MojPosao.ba, dodajući da potreba za duljim odmorom raste i s godinama radnika.

Zaposleni u državnim kompanijama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan odmora, u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim kompanijama 20,5 dana.

Mogu li se zaposleni doista odmoriti tijekom godišnjeg?

Iako radnici žele više dana godišnjeg odmora, istraživanje je pokazalo da mnogi i tijekom odsutnosti s posla ostaju u komunikaciji s nadređenima.

Nadređenima je tijekom odmora uvijek ili često dostupno 42 posto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 posto, a kolegama iz drugih odjela 22 posto. Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenih ni tijekom godišnjeg odmora ne uspijeva u potpunosti napraviti odmak od posla, što može utjecati na kvalitetu odmora i oporavka, dodaju iz MojPosao.ba.

Što kažu poslodavci?

Rezultati istraživanja i želje radnika nisu iznenadili Sašu Trivića, potpredsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske, koji ističe da želja za više odmora nije nova, nego je riječ o trendu prisutnom godinama.

Mi se, naravno, nastojimo prilagoditi tome. Naravno, postoje i oni drugi koji bi radili više. Neki bi radili manje. Na poslodavcima je da se što je moguće više približe željama radnika. To je trend koji je već nekoliko godina prisutan na tržištu. Odavno plaća nije najvažniji instrument, rekao je za Nezavisne novine.

Što kažu sindikati?

S druge strane, Danko Ružičić, glavni tajnik Saveza sindikata Republike Srpske, ističe da nije siguran kako je pametno da se radnici odriču prihoda koji im pripadaju.

Plaće radnika skromne su imajući u vidu cijene i troškove u BiH, inflaciju, cijene osnovnih životnih namirnica i cijenu sindikalne potrošačke košarice, kazao je, dodajući da nema potrebe da se radnici odriču dijela povišice ili plaće.

Dodao je da je Zakonom o radu u Republici Srpskoj propisano da svaki radnik koji ima više od šest mjeseci radnoga staža u kompaniji ima pravo na puni godišnji odmor u trajanju od 20 radnih dana, odnosno četiri tjedna po pet radnih dana, pišu Nezavisne. 

Kolektivnim ugovorom obvezno je ugovoriti i dulji godišnji odmor na temelju godina radnoga staža i eventualne složenosti posla na kojem radnik radi, naveo je Ružičić.

POVEZANO