Danas je Europska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regiji prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja.
Cilj je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.
''S današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog 6 milijardi eura, približavamo privrede Zapadnog Balkana Europskoj uniji. Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija, Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta'', izjavila je predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba.
Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se Zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremeno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.
Predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti: Slobodno kretanje roba; Slobodno kretanje usluga i radnika; Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA); Olakšavanje cestovnog prijevoza; Integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta; Jedinstveno digitalno tržište; Integracija u industrijske lance snabdijevanja.
Drugi stub bi bio jačanje ekonomske integracije u okviru Zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta, na osnovu pravila i standarda EU-a, što bi potencijalno moglo dodati 10 posto njihovim ekonomijama.
Ubrzanje temeljnih reformi, bio bi teći stub koji bi uključivao klaster temeljnih sektora, podržavajući put Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, unapređujući održivi ekonomski rast privlačenjem stranih ulaganja i jačanjem regionalne stabilnosti.
Čevtrti stub bio bi povećanje financijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan za period od 2024. -2027., što predstavlja prijedlog za novi instrument vrijedan 6 milijardi eura, naime, 2 milijarde eura bespovratne pomoći i 4 milijarde eura povoljnih kredita, pri čemu je isplata uvjetovana time da partneri na Zapadnom Balkanu provedu određene socioekonomske i temeljne reforme.
Svaka se zemlja Zapadnog Balkana u Planu rasta poziva da pripremi Reformsku agendu temeljenu na postojećim preporukama, uključujući i one oz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi (ERP). S Komisijom će se konsultirati po pitanju Reformske agende, koju na kraju procjenjuje i usvaja sama Komisija.
Europski parlament i Vijeće trebaju razmotriti prijedlog za Instrument u okviru srednjoročne revizije višegodišnjeg financijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvat će se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende s razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će provesti kako bi potakle rast i približavanje u skladu s Planom rasta u periodu 2024-2027. Kao neophodan preduvjet, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažirati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Europske unije, odnosno visokog predstavnika.
Ekonomska konvergencija je ključna za približavanje zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji. Razina konvergencije između partnerskih zemalja Zapadnog Balkana i Europske unije trenutno ne napreduje dovoljno brzo, s prosječnim BDP-om po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći za Zapadni Balkan između 30% i 50% prosječnog BDP-a po stanovniku u Uniji.
Integracija s jedinstvenim tržištem Europske unije bila je glavni pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile Uniji. Jasno je vidljiv pozitivan utjecaj na BDP i visinu prihoda određene zemlje nastalog kao rezultat integracije s jedinstvenim tržištem EU-a.
