Radno vrijeme u Ministarstvu financija federacije BiH iznosi 40 sati s uračunatim dnevnim odmorom tijekom radnog dana, što nije u skladu sa Zakonom o radu i Odlukom o radnom vremenu u federalnim organima državne službe, navedeno je u revizorskom izvještaju o radu ovog ministarstva u prošloj godini.
Revizori upozoravaju i kako se evidencije o radnom vremenu ne vode u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažiranim na radu.
Pored toga, Ministarstvo se nije pridržavalo načela zakonitosti i efikasnosti jer nije rješavalo u zakonski utvrđenom roku po žalbama izjavljenim na upravne akte prvostupanjskih organa, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o Poreznoj upravi FBiH.
''Tijekom godine riješeno je svega 18,7% predmeta koji datiraju iz 2016. godine, a sa 31. 12. 2022. godine je 6.497 neriješenih predmeta, što je više za 234 predmeta u odnosu na 2021. godinu'', naveli su revizori.
Između ostalog, nisu osigurani uvjeti za primjenu odgovarajućih stopa doprinosa na naknade za rad u povjerenstvima, što je utjecalo na to da obračun naknada zaposlenicima kod proračunskih korisnika po osnovu angažiranja u povjerenstvima nije imao tretman prihoda od nesamostalne djelatnosti, kako je propisano Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima.
Kad su u pitanju potraživanja po kreditima iz ranijih godina, koji su po osnovu supsidijarnih sporazuma s Federacije BiH preneseni na krajnje korisnike, kao i za ona za koje postoji reprogram, u iznosu najmanje od 13.766.706 KM, nisu poduzete sve zakonom propisane radnje za naplatu što, kako navode revizori, nije u skladu sa Zakonom o proračunima u FBiH.
Isto tako, rashodi za plaćene obveze po vanjskom dugu u iznosu od 3.315.862 KM, nisu iskazani s 31. 12. 2022. godine što nije u skladu s članom 76. Zakona o proračunima u FBiH, kojim je propisano da se rashodi i izdaci priznaju u periodu na koji se odnose nezavisno od plaćanja.
Ministarstvo nije poduzelo aktivnosti da se Proračunom FBiH za 2022. godinu osiguraju dovoljna sredstva za izmirenje ovih obveza.
Kad su u pitanju kapitalni transferi jedinicama lokalne samouprave, revizori navode da je nejasno ''kako je moguće ocijeniti zrelost projekta iz podataka sadržanih u idejnom ili glavnom projektu, ako aplikant nije u obvezi dostaviti cjelokupne projekte (u uzorku najveći broj aplikanata dostavio samo naslovnu stranu, prve stranice glavnog i idejnog projekta ili stranice s predmjerom/predračunom radova), kako je navedeno kod projektno-tehničke dokumentacije.
''Definirana dokumentacija kojom se potvrđuje ispunjenost posebnih kriterija ukazuje na netransparentnost i ostavlja prostora za moguća subjektivna postupanja prilikom pregleda i ocjene određenih projekata'', naveli su revizori.
