Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, obilježit će se u četvrtak diljem Hrvatske kao podsjetnik na borbu za priznanje temeljnih prava radnika i njihov dostojanstveniji život - borbu koja još uvijek traje, a tradicionalno će proteći u znaku druženja građana uz grah i prigodne programe.
Međunarodni praznik rada vezan je uz štrajkaške pokrete i povijesni prosvjed iz Chicaga 1886. godine kada je oko 40.000 ljudi zahtijevalo priznavanje svojih temeljnih prava i dostojanstva u vrijeme kada su odrasli i djeca u teškim uvjetima radili i po 16 sati za male nadnice.
Prosvjed na koji je odgovoreno represijom i brutalnom reakcijom vlasti i poslodavaca, pri čemu je bilo žrtava, upamćen je kao simbolični početak nove epohe borbe za pravedniji položaj radnika, ali i drugih.
Najoštriji obračuni te 1886. u Chicagu, ali i šire, dogodili su se zapravo tek 4. i 5. svibnja.
U sukobima s policijom tada je poginulo najmanje šest osoba, a ranjeno je oko 50, brojni su uhićeni.
Još tragičnije, više radničkih vođa je potom osuđeno na smrt, a trojica su dobila višegodišnje zatvorske kazne.
Smatra se da se tog 1. svibnja 1886. u Chicagu okupilo oko 40.000 prosvjednika, radnika, koji su stupili u generalni štrajk.
Zahtjevi su tada posebno uobličeni u vidu parole "tri osmice" odnosno, po osam sati rada, odmora i slobodnog vremena.
Na Osnivačkom kongresu Druge interancionale 1889. godine, održanom u Parizu, od 14. do 19. srpnja, o 100. godišnjici pada Bastille, odlučeno je da se 1. svibnja ubuduće, u znak sjećanje na radnike Chicaga, obilježava kao Međunarodni praznik rada.
Na Drugom kongresu, održanom u Bruxellesu od 3. do 7. kolovoza 1891. godine, 1. svibnja je i formalno proglašen za Međunarodni praznik rada.
Prvi maj je s vremenom u mnogim zemljama usvojen kao državni praznik, a Katolička crkva prepoznala je njegovu poruku o socijalnoj pravednosti te ga povezala s proslavom Sv. Josipa Radnika.
Osmosatni radni dan koji su radnički pokreti diljem svijeta uspjeli izboriti krajem 19. i početkom 20. stoljeća i danas je standard za većinu profesija, no borba za pravednije uvjete rada nastavlja se gotovo 140 godina kasnije.
Pandemija covida-19 popularizirala je rad od kuće koji radnicima često donosi bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a diljem svijeta testiraju se modeli četverodnevnog radnog tjedna.
