Kao kruna višemjesečnog rada, u Mostaru će 12. ožujka 2025. godine biti održano veliko finale projekta „SPARK: Skilled Youth Empowered Communities“, na kojem će mladi sudionici predstaviti svoje projekte pred stručnim žirijima. SPARK je pružio priliku učenicima i studentima da pokažu kreativnost, inovativnost i kritičko razmišljanje, ali i da istaknu svoju spremnost na aktivno učešće u društvenim promjenama.
British Council-ov projekt, koji je trajao od maja 2024. do ožujka 2025., realiziran je u Mostaru. U tom periodu održane su radionice za srednjoškolce u okviru komponente Youth Connect, a obuhvatile su teme upravljanja projektima i društvene medije. Nakon obuka, učenici su razvili vlastite projekte uz mentorstvo Berine Bukve-Alibašić, Selme Žuljević, Adine Halilović, Nejre Bučo i Ane Bogdanović.
Mentorica Selma Žuljević kaže kako je učešće u projektu bilo izuzetno inspirativno i vrijedno iskustvo.
„Projekt je mladima omogućio stjecanje kompetencija koje često nisu zastupljene u formalnom obrazovanju, uz razvoj kritičkog razmišljanja, kreativnog rješavanja problema i jačanja samopouzdanja u vlastite ideje i sposobnosti. Posebna vrijednost projekta leži u tome što je mlade potaknuo da razmišljaju o sebi ne samo kao pojedincima, nego kao aktivnim članovima šire zajednice - gdje njihova djela mogu imati dugoročne pozitivne posljedice na Mostar i društvo u cjelini.
Kroz mentorstvo, sudionici su prepoznali zajedničke izazove s kojima se suočavaju, te shodno tome i prilike za zajedničko djelovanje.
Ono što SPARK čini zaista posebnim jeste stvaranje snažne zajednice mladih ljudi koji, bez obzira na različite ambicije i perspektive, dijele istu viziju - Mostar u kojem su mladi ključni akteri promjena. Spremnost da stave razlike po strani i rade zajedno na unapređenju života u Mostaru pokazuje da je ovaj projekt nije samo osnažio pojedince, već i doprinio izgradnji solidarnijeg i povezanijeg društva“, kazala je Žuljević.
Kroz projekt SPARK mladi su, ne samo stekli teorijska znanja, već su ih primijenili u praktičnim projektima koji imaju dugoročan utjecaj na njihove zajednice. Organizatori ističu da je projekat ostvario svoj cilj – osnažiti mlade i potaći ih na aktivno učešće u društvu.
Program je mladima od 15 do 18 godina ponudio obuku iz razvoja i upravljanja projektima, kroz koju su učili kako da svoje ideje pretvore u stvarne projekte. Kroz praktične primjere i simulacije, sudionici su stjecali vještine za efikasno upravljanje timovima, resursima i s vremenom. Po završetku treninga, učenici su uz podršku stručnih mentora, radili na konkretnim projektima u svojim zajednicama, stvarajući pozitivan utjecaj i vidljive promjene.
Adina Halilović u projektu je imala dvije uloge – jednu mentorice i drugu edukatora.
„Kroz radionice o projektnom menadžmentu, nastojala sam prenijeti svoje znanje mladima, potičući ih na kreiranje lokalnih inicijativa. Tokom implementacije projekta, preuzela sam i ulogu mentora, što me posebno ispunjava. Smatram da je mentorstvo ključna podrška u radu s mladima, ali da je često nedovoljno dostupno i kvalitetno.
Iako smo ih educirali, usmjeravali i bili im oslonac kroz cijeli proces, smatram da su i oni nas podučavali i zajedno smo uspješno premašivali sve izazove. Izuzetno sam zahvalna na tome, a rezultati koje smo postigli s obje strane su fantastični. Kvalitetno mentorstvo je dvosmjerni proces koji premašuje tradicionalne oblike učenja i doprinosi postizanju mnogo kvalitetnijih i dugoročnijih rezultata u radu sa mladima“, poručila je Halilović.
Jedan od realiziranih projekata bio je Sajam korištenih knjiga održan u Mostaru, na kojem su srednjoškolci stvorili jedinstvenu priliku za građane da razmjenjuju knjige, promiču čitanje i aktivno sudjeluju u kulturnom dijalogu kroz interakciju s lokalnim piscima i učešćem u konceptu "Žive biblioteke".
“Epidemija tišine” je projekt kroz koji su mladi željeli odgovoriti na porast međuvršnjačkog nasilja među srednjoškolcima u Mostaru i nedovoljan broj edukativnih radionica za srednjoškolce unutar formalnog sistema. Kroz radionice su željeli educirati srednjoškolce o oblicima vršnjačkog nasilja i načinima zaštite kroz implementaciju interaktivnih radionica u okviru školskog sata.
Implementiran je i projekt "Nasilje nije cool".
Ovaj projekt realizirali su učenici srednjih škola Druga gimnazija Mostar, Strojarska škola Fausta Vrančića, Srednja elektrotehnička škola "Salih Salko Ćurić" i Srednja politehnička škola. Mladi ljudi su zajedno podizali svijest o problemu nasilja među vršnjacima, promovirali toleranciju, prijateljstvo i podršku, te pokazali kako su jači zajedno.
Kroz projekt Naša učionica ukazalo se na problem nedostatka sigurnih i zdravih prostora unutar škola gdje srednjoškolci mogu provoditi slobodno vrijeme, odnosno slobodno vrijeme do narednog časa. Umjesto neprimjerenih okruženja poput kafića u koje učenici idu, mladi su ukazali na to kako je potreba osigurati siguran, zdrav i kreativan prostor unutar škole gdje učenici mogu konstruktivno provesti slobodno vrijeme.
Smatraju da takvo okruženje doprinosi i popularizaciji škola, koje bi time prestale biti mjesta u koja moraju ići i postala mjesta gdje žele biti. Tako je u februaru u Srednjoj medicinskoj školi Mostar uređen poseban prostor za učenike ove škole i Druge gimnazije Mostar, koji će im služiti kao sigurno, zdravo i poticajno okruženje za provođenje slobodnog vremena.
U veljači je održan i Sajam zdravlja i njege koji je u dva dana ponudio niz aktivnosti usmjerenih na unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti. Posjetitelji su imali priliku sudjelovati u interaktivnim radionicama o mentalnom i fizičkom zdravlju, te naučiti više o pravilnoj njezi kože i upotrebi prirodnih proizvoda. Mladi su pokazali kako korištenje prirodnih preparata bez štetnih kemikalija može doprinijeti očuvanju zdravlja kože, njenoj hidrataciji i smanjenju iritacija.
Jedna od ključnih aktivnosti sajma bilo je besplatno mjerenje krvnog pritiska, a volonteri Crvenog križa Mostara posjetiteljima su pružili korisne informacije o osnovama prve pomoći.
Još jedan događaj koji je proistekao iz radionica je i Konferencija AI Mostar koja je okupila IT stručnjake, studente, poduzetnike i sve zainteresirane za najnovije tehnološke inovacije u području umjetne inteligencije.
Održana su četiri stručna predavanja, koja su obuhvatila ključne teme poput praktičnih primjena umjetne inteligencije u poslovanju i svakodnevnom životu. Ova predavanja nisu samo pružila duboko razumijevanje teorijskih aspekata tehnologije, već su omogućila i uvid u konkretne primjere koji već oblikuju različite sektore društva. Uz predavanja, konferencija je omogućila i umrežavanje, stvarajući prostor za razmjenu iskustava i ideja s vodećim stručnjacima.
Učenici srednjih škola organizirali su i Sajam umjetnosti, u okviru kojeg su održane i radionice za prevenciju i sprečavanje nasilja te za pisanje biografije. Bila je to prilika za upoznavanje kreativaca, fotografa, književnika...
Kroz Malonogometni turnir srednjoškolci su uspjeli povezati različite generacije Mostaraca koji su se okupili i dva dana uživali u pravom malom sportskom spektaklu. Osim sportskog takmičenja, bila je ovo prilika promociju međugeneracijske solidarnosti i smanjenju generacijskih barijera.
Mladi su detektirali da je i proces traženja posla veliki izazov pa su organizirali radionice kroz koje su educirali mlade o vještinama potrebnim za uspješno zaposlenje. Cilj im je bio stvoriti okruženje u kojem svaka mlada osoba u Mostaru ima vještine i podršku potrebnu za profesionalni uspjeh i dugoročnu sigurnost. Učili su kreirati CV, motivacijsko pismo, prolazili su kroz simulacije intervjua te individualne mentorske razgovore.
Mentorica Ana Bogdanović kazala je kako projekti poput ovoga mladim ljudima pružaju iskustvo koje je neprocjenjivo za njihov budući profesionalni razvoj.
„S jedne strane su dobili priliku da, uz podršku nas, nešto iskusnijih mentorica u ovom području, realiziraju aktivnosti koje su plod njihovog truda, rada i razmišljanja, a s druge strane, možda i važnije, ostvarili su iznimno važne kontakte, kako sa svojim vršnjacima, tako i iskusnim stručnjacima različitih zanimanja. Naučili su kako funkcionira poslovni svijet, suočili se i s izazovima implementacije te naučili riješiti probleme na koje naiđu, što u konačnici predstavlja značajan temelj za razvoj njihovih karijera.
Mogu slobodno reći da je ovaj projekt i nama donio brojne benefite – ovi učenici su nas svojim entuzijazmom i voljom ispunili nekom novom energijom i pokazali da stvarno imamo u što vjerovati te da u budućnosti od njih možemo očekivati i puno veće rezultate od kojih će zasigurno imati koristi šira društvena zajednica“, kazala je Bogdanović.
Berina Bukva-Alibašić, koja je također bila mentorica na projektu, kaže kao je SPARK bio prostor za učenje, povezivanje i rast mladih.
"Raditi sa srednjoškolcima u Mostaru u okviru programa SPARK bilo je, kao i uvijek kada se radi s mladima – inspirativno, izazovno i drugačije. Još jednom smo potvrdili koliko je važno stvarati prostore u kojima se mladi mogu osjećati sigurno, slobodno izražavati svoje ideje i aktivno sudjelovati u kreiranju pozitivnih promjena u svojoj školskoj zajednici.
Velika vrijednost programa bila je u tome što su srednjoškolci iz cijelog Mostara mogli da se sastaju svakog vikenda i da rade ono što su oni rekli da hoće da rade. U radu s njima postalo je jasno koliko im je potrebno dati prostor i podršku kako bi artikulirali što im nedostaje, što ih muči i kako zamišljaju bolje okruženje za sebe i svoje vršnjake", kazala je Bukva-Alibašić.
Ona naglašava da su projekti poput SPARK-a neophodni zato što okuplja sve mlade fizički na jednom mjestu i ne pita kako se tko zove, zašto je došao i koliko ostaje.
"Tako jednostavno. SPARK daje priliku na koju se odavno zaboravilo, a to je da se odmaknemo od online svijeta, TV-a, negativnih trendova i da se vratimo izvornom prirodnoj potrebi da razgovaramo, da se čujemo, vidimo, učimo, smijemo i zapitkujemo. Točnije, ovaj program je mladima pružio alate, samopouzdanje i priliku da mijenjaju prvenstveno sebe, a onda i svijet oko sebe.
U vremenu kada su izloženi mnogim negativnim utjecajima, trendovima - ovakvi programi omogućuju im da se okupe fizički na jednom mjestu – to je u online trend svijetu prevažno danas, dajemo im priliku da se izraze, povežu i razvijaju u okruženju koje ih podržava. A kada im damo priliku, ne smijemo zanemariti nijedan glas – svaki mladi čovjek nosi vrijednost i potencijal koji vrijedi podržati", kaže Bukva-Alibašić.
Ona kaže kako tehnologija danas omogućava bržu povezanost i pristup informacijama, ali ističe kako prava inovacija u radu s mladima nije samo u alatima – već u autentičnosti i dosljednosti svrsi.
"Biti trener ne znači samo podučavati i prenositi znanje, već i ostati mentor – podrška u ključnim trenucima. SPARK je izrodio jednu novu dimenziju svijesti o važnosti rada s mladima, a to je da bez obzira na pravila rada, trebalo osluškivati svaku generaciju. SPARK je zahtijevao prepoznavanje trenutka kada trebamo stati, slušati i biti prisutni, a ne samo kada i kako reći mladima što mogu ili ne mogu, trebaju ili ne trebaju.
Kada smo sa srednjoškolcima razgovarali o sigurnim prostorima unutar škola, međuvršnjačkom nasilju, umjetnoj inteligenciji, sajmu ideja, sajmu korištenih knjiga, sportskim okupljanjima (inače ovo su sve njihove ideje nastale tijekom procesa edukacije)... ONI nisu tražili samo program ili projekt. Tražili su podršku, priznanje, osjećaj da ih netko vidi i čuje. Zato vjerujem da je istinska inovacija u radu s mladima upravo u tome – omogućiti im da se izraze, potaknuti ih na drugačije razmišljanje i istovremeno ih prihvatiti onakvima kakvi jesu. SPARK je bio više od programa – bio je i platforma koja je spojila nas četiri trenerice/mentorice – četiri različita stila.
Uživala sam radeći s Anom, Adinom i Selmom, jer smo ne samo pratile transformaciju svojih srednjoškolaca, već smo učile jedne od drugih i uspjele kreirati neke nove pristupe u izazovnim situacijama rada s mladima. Svaka od nas je donijela svoje trenerske stilove i ekspertize, a kroz zajednički rad shvatile smo koliko ovakvi programi nisu važni samo za mlade u različitim bh. zajednicama, već i za nas kao mentore, trenere i facilitatorske timove.
SPARK je dokazao da su mladi spremni preuzeti inicijativu kada im pružimo prostor, podršku i vjeru da su njihove ideje važne. Njihov potencijal je neupitan – na nama je da ih nastavimo osnaživati", kazala je Bukva-Alibašić.
Nejra Bučo ističe da su mladi BiH najveći resurs koji ova država ima, ali i da su nažalost često ignorirani ili im se ne dopušta da koriste svoju kreativnost i znanja koja su stekli van okvira formalnog obrazovanja.
„Raditi s ovim mladim ljudima je bilo ogromno zadovoljstvo za mene. Vidjeti koliko malo im je potrebno, i to uglavnom podrške, da bi postigli velike rezultate je načisto nevjerojatno. Kreativnost i predanost radu ovih mladih ljudi je inspiracija za sve nas da im nastavimo nesebično davati znanja i dijeliti svoja iskustva s njima. Pozivam sve da posjete događaje koje su ovi sjajni mladi ljudi osmislili i vjerujem da neće primijetiti veliku razliku između njih i velikih događaja koje organiziraju timovi višegodišnjih profesionalaca“, kaže Bučo.
Projekat SPARK pokazao je da kada se mladima pruži prilika, oni mogu biti pokretači pozitivnih promjena u svojim zajednicama. Kroz program Youth Connect, sudionici su ne samo stekli praktična znanja iz projektnog menadžmenta i društvenih medija, već su ih i uspješno primijenili, realizirajući devet raznovrsnih projekata - od Sajma korištenih knjiga i Sajma umjetnosti, preko inicijativa za prevenciju nasilja, do konferencije o umjetnoj inteligenciji i edukacija o zapošljavanju.
Svi ovi projekti odražavaju proaktivnost, kreativnost i društvenu odgovornost mladih sudionika. Kroz mentorsku podršku i međusobnu suradnju, sudionici su razvijali ključne kompetencije, učili kako se nositi s izazovima i ostvarivali vrijedne kontakte. SPARK je dokazao da mladost ne priznaje ni granice ni prepreke – već zajedničkim radom gradi inkluzivnije, solidarnije i inovativnije društvo.
