Milijarde ulaganja: U planu Vlade i prometnice oko Mostara

Vlada FBiH donijela je Program javnih investicija a milijuni maraka javnog novca svake godine usmjeravaju se na izgradnju i obnovu puteva, u sektor energetike, unapređenje zdravstvene zaštite, te u niz drugih sektora, piše Oslobođenje

Koji projekti su u planu federalne vlasti u sljedeće tri godine i gdje će završiti stotine milijuna maraka proračunskog novca, ali i sredstva iz kredita, donekle je vidljivo iz Programa javnih investicija (PJI) FBiH 2026-2028. koji je donijela federalna Vlada na sjednici 29. srpnja.

20 milijardi

Program obuhvaća projekte ukupne vrijednosti oko 20,2 milijarde KM, u okviru kojeg su predviđeni projekti čiji izvori financiranja još nisu osigurani (kandidirani projekti), a koji su prošli ocjenjivanje Komisije za PJI. Riječ je o 84 projekta, a osim toga, programom su obuhvaćeni i projekti koji su u realizaciji i za koje su djelomično ili u potpunosti osigurana domaća ili strana sredstva.

Među projektima koji su prošli ocjenjivanje Komisije za PJI u razdoblju 2024-2026. nalaze se izgradnja fotonaponskih elektrana, izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova u TE Kakanj, modernizacija telekomunikacijske infrastrukture, rekonstrukcija raskrižja Sjeverni ulaz u Mostar, autocesta Jadransko-jonska dionica interregionalni čvor Počitelj - čvor Stolac...

Kad je riječ o odobrenim projektima, za čije financiranje je nakon zaključka federalne Vlade pokrenut proces osiguranja potrebnih sredstava, uglavnom inostranih kredita, nalaze se: izgradnja autoceste na koridoru 5c poddionica Mostar jug - Kvanj, dionica Mostar jug - Zvirovići, izgradnja brze ceste Sarajevo - Tuzla, poddionica Vitalj Gojakovići (modernizacija sadašnje ceste Sarajevo - Tuzla), unapređenje sistema zdravstvene zaštite, izgradnja autoceste na koridoru 5c, dionica Ozimica - Poprikuše...

Biti oprezan

Profesor Kadrija Hodžić, ujedno i zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, rekao je za Oslobođenje da Program ima potencijal da utječe na ekonomski rast, prvenstveno zbog obujma planiranih ulaganja.

''Najveća koncentracija ulaganja je u prometnoj infrastrukturi, s obzirom na to da su projekti u implementaciji u sektoru prijevoza i skladištenja vrijedni 4,71 milijardu KM, što je oko 57 posto ukupne vrijednosti svih projekata u implementaciji. To znači da bi realizacija ovih ulaganja mogla imati značajan učinak na građevinski sektor, domaće dobavljače, transport, produktivnost gospodarstva i povezivanje Federacije s regionalnim i europskim tržištima. Međutim, kod ovakvih ocjena treba biti jako oprezan: vrijednost javnih investicija sama po sebi nije jednaka njihovom doprinosu ekonomskom rastu. Iz Programa se ne može izračunati koliko će ove investicije povećati BDP. Za makroekonomsku procjenu potrebne su analize ekonomskog multiplikatora, produktivnosti, očekivanih prihoda i društveno-ekonomskog povrata pojedinačnih projekata. Drugim riječima, Program stvara potencijal za rast, ali stvarni rezultat zavisi od toga koliko će projekti biti efikasno realizirani i kakav će biti njihov ekonomski povrat'', rekao je Hodžić.

Dodao je kako utjecaj na zapošljavanje može biti značajan, posebno u građevinarstvu, energetici, transportu i povezanim djelatnostima.

''Realizacija velikih infrastrukturnih projekata stvara direktnu potražnju za radnom snagom, ali i indirektnu potražnju kroz domaće dobavljače, transport, projektiranje i druge usluge. Dugoročno je još važnije da infrastruktura omogući otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru. Bolje prometnice, stabilnija opskrba energijom, razvijena vodna infrastruktura i ulaganja u obnovljive izvore mogu povećati konkurentnost domaćeg gospodarstva i privući nove investicije'', ističe Hodžić.

Energetika

Ako gledamo financijsku strukturu Programa, pojašnjava Hodžić, jasno je da je najveći prioritet dat prijevozu i prometnoj infrastrukturi.

''Drugi veliki prioritet je energetika, posebno obnovljivi izvori energije, modernizacija elektroenergetske mreže i energetska efikasnost. Treći segment su vodoopskrba, sanitacija i zaštita okoliša, dok su poljoprivreda i zdravstvo financijski znatno manje zastupljeni. Međutim, veliki projekt nije nužno i najbolji ako je njegov trošak previsok u odnosu na koristi koje donosi. Federacija BiH ulazi u veliki investicijski ciklus, ali ključno pitanje je koliko će svaka investirana marka proizvesti ekonomskog i društvenog efekta. Posebno treba naglasiti činjenicu da se značajan dio projekata financira kreditima. Kod projekata koji imaju veliki razvojni efekt, zaduživanje može biti opravdano, ali javne financije moraju imati jasnu procjenu sposobnosti da se takva sredstva vraćaju i da korist od investicije bude veća od dugoročnog troška financiranja, što se, prije svega, odnosi na očekivani ekonomski povrat, broj novih radnih mjesta, rok realizacije... Samo na taj način možemo kvalitetno procijeniti da li se javni novac ulaže tamo gdje donosi najveću korist'', zaključuje Hodžić.

Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i zastupnik NiP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, rekao je kako je jasno da moramo imati Program javnih investicija, ali da je pitanje koliki je stupanj njegove implementacije.

''Vrlo vjerojatno se značajno odstupa od Programa, ali svejedno, Program je nužan na federalnom i na kantonalnim nivoima i bitno je da su usklađeni. Kad je riječ o prioritetima, definitivno su projekti, koji se tiču saobraćajne komunikacije, bitni za građane u kontekstu spašavanja ljudskih života, ali i za unapređenje gospodarstva. U kontekstu distribucije, proizvodnje, potrošnje, bilo kakvih drugih tržišnih aktivnosti, bitno je da imamo razvijenu putnu infrastrukturu, tako da bih to naveo kao prioritet svih prioriteta, ne umanjujući značaj ostalih kapitalnih projekata'', kaže Čavalić.