Koliko koja zemlja gubi novca kada radnici štrajkaju?

Uoči najave štrajkova najvećih sindikata u Španjolskoj, Francuskoj, Belgiji i Italiji Euronews je pokušao izračunati koliko n ovca svakoj europskoj zemlji oduzimaju masovni štrajkovi. Najjednostavniji način usporedbe zemalja je primjena iste formule na svaku od njih.

Godišnja gospodarska proizvodnja zemlje, mjerena bruto domaćim proizvodom (BDP), podijeli se s 365 kako bi se dobila vrijednost jednodnevne proizvodnje. Zatim se pretpostavi da svaki peti radnik obustavi rad i da se time izgubi približno petina gospodarske proizvodnje toga dana.

Prema toj računici, Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, u samo jednom danu izgubila bi oko 2,5 milijardi eura, na temelju Eurostatovih podataka o BDP-u za 2025. godinu. Francuska je druga s približno 1,6 milijardi eura, a slijedi Italija s oko 1,2 milijarde eura. Španjolska bi izgubila oko 930 milijuna eura. Njezino je gospodarstvo prošle godine ostvarilo BDP od 1,69 bilijuna eura, što iznosi oko 4,6 milijardi eura dnevno.

Manja gospodarstva imala bi manje gubitke. Štrajk istog opsega Belgiju bi stajao oko 350 milijuna eura, a Portugal oko 170 milijuna eura.

Bosna i Hercegovina izgubila bi 16 milijuna eura, tek nešto više od ALbanije, Malte, Moldavije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Crne Gore.

Foto: Euronews / Potencijalni gubici od štrajkova u svakoj od europskih zemlja

Velik dio gubitaka na kraju nadoknadi

Podaci nacionalnih računa pokazuju znatno mirniju sliku od procjena troškova koje se objavljuju prije svake obustave rada.

Francuska je najbolji primjer jer su njezini statističari više puta mjerili učinke štrajkova. Francuska središnja banka, Banque de France, procijenila je kako su štrajkovi protiv mirovinske reforme u ožujku i travnju 2023. smanjili gospodarski rast Francuske za približno 0,1 postotni bod u prvom tromjesečju te godine.

Međutim, u drugom tromjesečju zabilježen je nadoknađeni rast od oko 0,1 postotnog boda. Drugim riječima, većina izgubljene gospodarske aktivnosti nadoknađena je u roku od tri mjeseca.

Banque de France istaknula je da je takav rezultat u skladu s procjenama francuskog statističkog ureda INSEE, koji je utvrdio da su društveni prosvjedi u proljeće 2018. smanjili BDP za približno 0,1 postotni bod.

Razlog je jednostavan: štrajk nije poput požara koji uništava zalihe. Teret se ipak preveze, bolnički pregled dobije novi termin, a tvornica sljedećeg tjedna uvede dodatnu smjenu.

Ipak, neki su gubici trajni i pogađaju određene skupine. Radnici koji štrajkaju gube dnevnicu. Države gube porezne prihode od gospodarskih aktivnosti koje se nikada ne ostvare. Zrakoplovne kompanije i hoteli ne mogu nadoknaditi otkazani let ili praznu hotelsku sobu.

Belgija pokazuje kako je stvarni rizik u ponavljanju štrajkova

Belgija pokazuje što se događa kada štrajkovi prestanu biti pojedinačni događaji.

Prema podacima ETUI-ja, u toj je zemlji tijekom 2025. zbog štrajkova izgubljeno 1.354.845 radnih dana, odnosno 313 dana na svakih 1.000 zaposlenih. Time je srušen prethodni rekord od 299 dana, postavljen 1993. godine.

Razlika u odnosu na susjedne zemlje velika je. U Nizozemskoj su 23 štrajka tijekom 2025. dovela do gubitka gotovo 60.000 radnih dana, prema podacima nizozemskog statističkog ureda (CBS).

U Njemačkoj Institut za ekonomska i društvena istraživanja (WSI) procjenjuje da je tijekom 2025. izgubljeno oko 645.000 radnih dana, što je ispod dugoročnog prosjeka, iako je njemačko gospodarstvo gotovo sedam puta veće od belgijskog.

Upravo to procjene troškova pojedinačnih štrajkova ne uzimaju u obzir. Jedan dan štrajka može se brzo nadoknaditi, ali štrajkovi koji se ponavljaju svakog mjeseca ostavljaju trajan trag na gospodarstvu.

Potrošnja električne energije pokazat će prve rezultate

Španjolska ima neobičan način mjerenja broja sudionika štrajka: potrošnju električne energije.

Tijekom općeg štrajka u studenome 2012. Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je rano ujutro potražnja za električnom energijom bila 11,4 posto niža od uobičajene za to doba dana, prema podacima operatora elektroenergetske mreže Red Eléctrica.

Tijekom štrajka u ožujku 2012. pad potrošnje u isto vrijeme iznosio je 15,4 posto.

Podaci o potrošnji električne energije vjerojatno će i ove srijede dati prvu procjenu odaziva na štrajk, prije nego što sindikati i vlada objave vlastite, obično znatno različite brojke.

Situacija u zračnom prometu još je neizvjesna. Do ponedjeljka vlada nije objavila minimalni opseg zračnog prometa koji se mora održavati tijekom štrajka, iako su pozivom na obustavu rada obuhvaćeni i zaposlenici zračnih luka i zrakoplovnih kompanija.