Vlada Federacije BiH najavila je smanjenje doprinosa od 1. srpnja 2025. godine, s ciljem olakšavanja troškova poslodavcima, koji su od početka godine povećani za 681 KM.
Ključna promjena odnosi se na smanjenje ukupne stope doprinosa s 41,5% na 36%.
Međutim, postavlja se pitanje donosi li ovo zaista rasterećenje ili samo preraspodjelu troškova, prenosi Akta.ba.
Prema riječima Vildane Nuhić, računovodstvene stručnjakinje iz agencije Consigliere, iako se doprinosi formalno smanjuju, ukupni troškovi rada će rasti.
''Smanjenje stope doprinosa od 5,5% znači nominalno umanjenje troška poslodavca, ali u praksi to ne donosi značajnu uštedu.
Primjerice, na minimalnu plaću poslodavci će uštedjeti tek 101,58 KM od 1. srpnja 2025. godine. Međutim, kada se sagleda cjelokupni obračun, poslodavci će u prvoj polovici 2025. godine zapravo plaćati više nego u 2024., što nije ono što im je najavljeno'', kazala je Nuhić.
Od 1. srpnja 2025. godine, smanjenje doprinosa predviđeno je na sljedeći način:
- Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje smanjuje se sa 6% na 2,5%.
- Doprinos za zdravstveno osiguranje smanjuje se sa 4% na 2%.
- Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti ostaje na 0,5%.
Iako bi ove promjene u teoriji trebale smanjiti financijski pritisak na poslodavce, računovodstveni izračuni pokazuju drugačiju sliku.
''Obračun na neto plaću od 1.000 KM za 2025. godinu pokazuje da će ukupan trošak doprinosa na teret poslodavca iznositi 179,68 KM do 30. lipnja 2025., a od 1. srpnja smanjiti se na 78,10 KM. Iako to izgleda kao značajno smanjenje, ukupni troškovi rada i dalje su veći nego u 2024. godini'', objašnjava Nuhić.
Prema analizi, trenutni trošak doprinosa za poslodavce na minimalnu plaću u 2024. godini iznosi 99,59 KM (na neto plaću od 619 KM). Međutim, od 1. srpnja 2025. godine, trošak doprinosa za istu minimalnu plaću od 1.000 KM iznosit će 78,10 KM. Iako nominalno smanjenje postoji, povećanje minimalne plaće i bruto troškova rada dovodi do većeg ukupnog financijskog tereta.
Trenutni trošak rada, odnosno doprinosi na plaće i iz plaća, iznosi 726,01 KM bez posebnih naknada za vodoprivredu, osiguranje od nesreća i fond za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Kada se ti troškovi uključe, poslodavac za jednog radnika uplaćuje 743,82 KM.
Primjeri obračuna troškova za poslodavce:
- Ukupni trošak poslodavca u 2024. godini – 438,49 KM
- Trošak od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine – 743,82 KM (povećanje od 69,63%)
- Trošak od 1. srpnja 2025. godine – 657,90 KM (povećanje od 50% u odnosu na 2024.)
Dakle, iako se nominalne stope doprinosa smanjuju, povećanje osnovice znači da poslodavci zapravo plaćaju više.
''Poslodavci koji su već ugovorili poslove i cijene za 2025. godinu sada će se suočiti s povećanjem troškova. Oni koji ne mogu povećati cijene svojih proizvoda i usluga, naći će se u problemu. Ovo nije rasterećenje, već preraspodjela troškova koja će dodatno opteretiti realni sektor'', ističe Nuhić.
Prema analizi, do 1. srpnja 2025. godine Vlada FBiH će dodatno naplatiti 360 milijuna KM. No, postavlja se pitanje tko zapravo snosi ovaj teret – poslodavci, radnici ili građani?
- Poslodavci– Suočeni su s povećanim troškovima plaća, što može dovesti do smanjenja broja radnih mjesta ili rasta cijena proizvoda i usluga.
- Radnici – Iako se neto plaća povećava, moguće je smanjenje dodatnih beneficija ili usporavanje rasta plaća u budućnosti.
- Građani – Povećani troškovi poslovanja mogli bi dovesti do rasta cijena, što bi dodatno pogodilo životni standard.
''Teret ovih odluka snose svi iz realnog sektora – poslodavci, radnici, ali i svi građani. Povećani troškovi rada prenose se na krajnje kupce kroz skuplje proizvode i usluge. Tako da, u konačnici, efekt ovih izmjena neće donijeti stvarne uštede, već dodatno financijsko opterećenje'', zaključuje Nuhić.
Dok Vlada FBiH reformu predstavlja kao rasterećenje gospodarstva, analize pokazuju da se radi o privremenom smanjenju koje će kratkoročno donijeti male uštede, ali dugoročno povećati ukupne troškove poslovanja.
''Na prvotni udar odluke od 30. prosinca 2024. godine, ovo je malo rasterećenje gospodarstva, ali nažalost neće biti održivo za mnoge tvrtke koje su radile s minimalnom maržom na svoje usluge ili robu, a već su ugovorile poslove i cijene za 2025. godinu prije donošenja odluke. Dok se ne ukine preostalih 5,5% doprinosa na teret poslodavca i ne uvedu dodatne sustavne mjere podrške, realni sektor će i dalje biti pod velikim pritiskom'', zaključuje ona.
Ostaje za vidjeti hoće li ova reforma zaista pomoći gospodarstvu ili će dodatno opteretiti realni sektor, prenosi Akta.
