ASML zaposlenicima nudi 20.000 eura da ne odu konkurenciji

Od 2020. godine, kada su globalni industrijski lanci opskrbe poremećeni zbog pandemije bolesti COVID-19 i nestašice poluvodiča, mnogi Europljani upoznali su ime nizozemske tvrtke ASML.

Kako bismo razumjeli zašto je ta kompanija toliko važna, potrebno je ukratko objasniti način funkcioniranja industrije mikročipova. U tom se sektoru brojne kompanije bave osmišljavanjem i dizajnom čipova.

Tvrtka bez koje nema najnaprednijih čipova

Među njima su Nvidia, AMD, Qualcomm, Apple i Google. Problem nastaje kada te nacrte treba pretvoriti u stvarne proizvode. Iako postoji više mogućnosti za proizvodnju čipova starijih generacija, popis proizvođača sposobnih izraditi najsuvremenije komponente iznimno je kratak.

Na njemu su tajvanski TSMC, južnokorejski Samsung i uskoro Intel, koji je pokrenuo plan proizvodnje čipova za druge kompanije. No, kao da to usko grlo nije dovoljno, postoji još jedna točka u lancu opskrbe na kojoj se ponuda dodatno sužava – ASML.

Ta se kompanija nalazi u jedinstvenom položaju jer je jedina na svijetu sposobna proizvoditi iznimno složene strojeve za litografiju ekstremnim ultraljubičastim zračenjem (EUV).

Bez njezine opreme, odnosno uređaja koji mogu stajati više od 300 milijuna eura i težiti koliko putnički zrakoplov, umjetna inteligencija, grafičke kartice nove generacije i pametni telefoni nikada ne bi dosegnuli današnju razinu razvoja.

"Ovo je slamka spasa za koju se mnogi u Europskoj uniji hvataju kada se suoče s tvrdnjama o njezinoj nevažnosti na globalnoj tehnološkoj sceni. Jedinstven položaj ASML-a donosi golemu korist svaki put kada kompanija investitorima predstavlja financijske rezultate. U drugom tromjesečju ostvarila je prihod od točno 9,326 milijardi eura, uz neto dobit od 2,918 milijardi eura. Nadmašila je procjene analitičara, nošena globalnom euforijom oko umjetne inteligencije. Taj je val potaknuo kompaniju da poveća procjenu godišnje prodaje na raspon od 43 do 45 milijardi eura. Projekcija je potaknuta rastom globalnog tržišta opreme za proizvodnju čipova, za koje Bank of America očekuje da će do 2028. dosegnuti vrijednost od 250 milijardi dolara", analizira španjolski El Confidencial.

Bonus od 20.000 eura za ostanak

Takvi rezultati, o kojima većina europskih tehnoloških kompanija može samo sanjati, potaknuli su ASML na planiranje proširenja proizvodnih kapaciteta, koji bi sljedeće godine trebali porasti za 30 posto.

"Nije riječ o potrazi za novim klijentima. Potražnja je toliko velika da su gotovo svi proizvodni kapaciteti kompanije već rasprodani do 2029. godine. Na popisu klijenata nalaze se TSMC, Intel, pa čak i Elon Musk, koji namjerava nabaviti znatan broj njihovih uređaja za 'Terafab', golemo postrojenje za suvremenu i nekonvencionalnu proizvodnju čipova koje planira izgraditi u Teksasu", navodi se.

Međutim, dva nedavna događaja, iako naizgled simbolična, pokazuju koliko ovaj monopolist strahuje od gubitka svojega povlaštenog položaja. Takav bi razvoj događaja zadao težak udarac uvjerenju dijela eurofila da Europska unija još ima prostora vratiti utjecaj u tehnološkoj industriji.

Prvi je događaj odluka uprave industrijskog giganta da svim zaposlenicima dodijeli bonus za ostanak u kompaniji u iznosu od 20.000 eura. Cilj je spriječiti odlaske zaposlenika i njihovo prihvaćanje primamljivih ponuda drugih kompanija. Oni koji prihvate novac neće moći napustiti ASML prije 2030. godine.

"U industriji koja se suočava s manjkom kvalificirane radne snage kompanije nude goleme iznose kako bi privukle inženjere i stručnjake, od izravnih konkurenata poput Applied Materialsa i Lam Researcha do kompanija kao što je Nvidia. Kompanija sa sjedištem u Veldhovenu svjesna je da bi čak i manji broj odlazaka zaposlenika predstavljao više od obične administrativne poteškoće. Gubitak većeg broja ključnih stručnjaka mogao bi prouzročiti ozbiljna kašnjenja na proizvodnoj liniji koja već radi punim kapacitetom", pojašnjava se.

Kina pokušava sustići tehnološki jaz

Prijetnje, međutim, ne dolaze samo s druge strane Atlantika. Dodatni rizik predstavlja mogućnost da kineske kompanije privuku stručnjake iz ASML-a radi razvoja alternativne tehnologije i tako zaobiđu američke sankcije koje im onemogućuju pristup ASML-ovim proizvodima.

Nije prvi put da kompanije povezane s Pekingom nude goleme svote za angažiranje zaposlenika ASML-a ili Zeissa, njemačke kompanije koja isporučuje optiku za njihove strojeve. U tom slučaju rizik nije samo gubitak stručnog kadra nego i odljev ključnog tehničkog znanja.

Zabrinutost postoji na svim razinama. Nizozemska vlada i obavještajne službe savjetovale su upravi kompanije da bude iznimno oprezna pri provjeri zaposlenika, posebno onih koji se biraju za ključne položaje.

Ostvari li se taj scenarij, Kina bi mogla napraviti još jedan korak prema samodostatnosti u proizvodnji poluvodiča. Takva se mogućnost nekada činila nerealnom, čak i nezamislivom, nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele niz sankcija kojima je ASML-u zabranjena prodaja strojeva kineskim pogonima za proizvodnju čipova.

Nitko u industriji ne tvrdi da će kineski napredak preko noći srušiti tehnološku dominaciju europske multinacionalne kompanije. Tehnološki jaz između strojeva iz Veldhovena i prvih azijskih komercijalnih prototipova i dalje je golem te predstavlja rezultat godina razvoja i milijardi eura uloženih u ubrzana istraživanja.

Ipak, takav razvoj pokazuje da se Kina više ne miri s ulogom kupca kojemu je pristup uskraćen te da je počela postavljati temelje vlastitog industrijskog suvereniteta.

Pritisak između regulatornih zahtjeva Bijele kuće i kineskih ambicija stavlja nizozemskog giganta u iznimno neobičan položaj u kojem mora pažljivo održavati ravnotežu.

Paket bonusa za zadržavanje zaposlenika, koji u biti predstavlja svojevrsnu policu "životnog osiguranja" vrijednu 900 milijuna eura pod pretpostavkom da ga svi prihvate, osmišljen je kako bi pogoni za sastavljanje nastavili raditi punim kapacitetom tijekom najagresivnijeg ciklusa širenja u ovom desetljeću.

Prihvate li inženjeri uvjete i ostanu u kompaniji do 2030. godine, ASML će zadržati dominantan položaj u sektoru poluvodiča. No ako konkurenti dodatno pojačaju pritisak još unosnijim ponudama, ovaj europski monopol mogao bi pretrpjeti teško popravljive pukotine.