Posađeno 55 tisuća stabala

Ljubuški vodeći u podizanju novih nasada maslina

Upravo na području ljubuške općine djeluje i najveća uljara za preradu ploda masline s kapacitetom od 3.200 kg u jednom satu.
Gospodarstvo / Poljoprivreda | 02. 06. 2018. u 10:42 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ljubuški kraj je vodeći u podizanju novih površina pod kulturom masline, a prema podacima objavljenim u dokumentu „Strategija poljoprivrednog i ruralnog razvoja općine Ljubuški za razdoblje od 2018. do 2022. godine“, kroz prethodno razdoblje zasađeno je oko 55.000 stabala.

Ekstra djevičansko ulje

Upravo na području ljubuške općine djeluje i najveća uljara za preradu ploda masline s kapacitetom od 3.200 kg u jednom satu, dok se, kako je navedeno, u BiH na godišnjoj razini konzumira oko 500.000 litara maslinovog ulja. Od te količine samo petina otpada na ekstra djevičansko maslinovo ulje, što uvjetuje mogućnost plasmana na domaćem tržištu, piše Dnevni list.

Kada je u pitanju općina Ljubuški, cjelokupna dosadašnja proizvodnja maslinovog ulja je u klasi ekstra djevičanskih maslinovih ulja, a to je, kako stoji u dokumentu, potvrđeno na brojnim manifestacijama u zemlji i regiji.

Uz pogodnu klimu, velike zasluge za ovaj uspjeh imaju nezagađena tla i vode, posebice brda Buturovica i Obala, koja pružaju izvanredne mogućnosti za razvoj maslinarstva. Kako bi se još više pospješio razvoj ove agroturističko-gospodarske grane, strateškim programom predviđeno je načiniti katastar, odnosno evidentirati površine na kojima se uzgajaju masline, ali i udružiti sudionike sektora maslinika u svrhu djelovanja kroz različite prezentacije i edukacije.

A kako bi se nalizirao i brendirao proizvod, potreban je angažman marketinških tvrtki u stvaranju novog proizvoda s naglaskom na autentičnost i zemljopisno podrijetlo.

Prednosti i nedostaci

Prema SWOT analizi, prednosti u razvoju sektora maslinarstva u ljubuškom kraju su, između ostalog, suvremeni pristupi u proizvodnji, zemljišni potencijali, blizina izvoznog tržišta, prerađivački kapaciteti, kvalitetan sadni materijal, ali i motiviranost stanovništva za bavljenjem maslinarstvom.

Među mogućim „prijetnjama“ navedeni su: imovinsko-pravni odnosi, tržišni pritisak jeftinijih proizvoda iz okruženja, neosmišljena agrarna politika, ograničena mogućnost okrupnjavanja zemljišta, neodgovarajuća razina upravljačkih i marketinških znanja maslinara i slično .

Kopirati
Drag cursor here to close