Izgori tava!

Tko će nam kuhati, ako i vi odete?

Stiže još jedna turistička sezona u Hrvatskoj i već su počele jadikovke vlasnika restorana u Bosni i Hercegovini kako je nemoguće zadržati osoblje, kako ono konobarsko i šankersko, tako i ono u kuhinji.
Gospodarstvo / Novac | 26. 03. 2024. u 08:45 Z.S | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Teška vremena. Čudna vremena. Razlika u plaćama i dalje je dovoljno velika da veliki broj radnika u ugostiteljstvu gleda preko granice, tamo gdje mogu zaraditi 2000, 3000 ili čak i više eura.

Iako su domaći ugostitelji osjetno povećali dnevnice i plaće, svjesni činjenice kako više ne mogu dopustiti da im i zadnji dobri ljudi odu napolje, famozna "sezona" doba je godine kad je teško uspjeti u tome. Jednostavno, Jadran pruža više i kuhari mogu u nekoliko mjeseci zaraditi ozbiljan novac.

Ovdašnjim ugostiteljima ostalo je ili da plate barem približno kao u Hrvatskoj, ili da sami kuhaju, ili da u pomoć zovu rodbinu, u fušu zapošljavaju strine, tetke ili bake. Ili da stave katanac na objekt, barem do početka zimske sezone, kad se osoblje uveliko vrati s "sezone".

4000 maraka za kuhara?

Svi koji žele spremni dočekati turističku sezonu u Bosni i Hercegovini izgleda da su spremni dati plaću od 4000 maraka. Barem ako je suditi po oglasima u kojima se, očajnički, traže kuhari. Kako je moguće da se u zemlji u kojoj je, nategnuta, prosječna plaća 1300 KM, opet nitko ili malo tko javlja na oglase?

U tim istim oglasima se, uz visoke plaće, kuharima nude i druge pogodnosti, poput smještaja, hrane ili slobodnih dana, posebno zimi, ali potraga je gotovo očajnička. Tko ima kompletiran "staff", taj spremno dočekuje sezonu najezde turista, a ujedno zadovoljava i potrebe domaćih gurmana. Tko nema, jao njemu!

Posao kuhara, istina, nije lagan. Valja stajati satima na nogama, paziti svaki detalj, od slaganja menija, ulaska i odabira namirnica, do potpune posvećenosti etapama spremanja jela. To je psiho-fizički stresan poziv, a ujedno je i umjetnost koju moraš voljeti i za koju trebaš biti nadaren da bi je mogao uspješno raditi.

Žedni, a voda teče potocima?

No, biti kuhar nije isto kao biti atomski fizičar. Sudeći po pristupačnosti obrazovanja, kod nas se zvanje kuhara može relativno lako dobiti. A sad, pripremite se za šok, u Federaciji BiH, dakle tu gdje se traži kuhar kao da je u pitanju rijetka ptica, trenutno je na evidenciji nezaposlenih skoro 3.500 kuhara!

Kako su za Bljesak.info rekli iz Zavoda za zapošljavanje HNŽ-a, u Mostaru su na 'birou' 223 nezaposlena kuhara, a u cijeloj Županiji 683 kuhara stoje u rubrici nezaposleni! U isto vrijeme, tu blizu, u Istočnoj Hercegovini, prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS-a, 148 je nezaposlenih kuhara. A nema ih u opticaju. Traže se. U čemu je kvaka?

Pa, u čemu je problem?

Haris Čuljević iz Federalnog zavoda za zapošljavanje objašnjava kako je mnogo mladih završilo zanat za kuhara, bez ikakve želje da rade u toj struci.

"Oni često odbijaju ponuđeni posao pod raznim izgovorima", kaže on, i dodaje da neki od njih niti ne vladaju praktičnim, zanatskim vještinama koje traže poslodavci na tržištu rada, jer obrazovni sistem ne nudi dovoljno praktične nastave u školama. Drugim riječima, jesu kuhari na papiru, ali u praksi teško da mogu napraviti dobru šniclu.

No, nisu svi svršeni kuhari na Zavodu nesposobnjakovići. Čuljević objašnjava - "Neki od njih, na primjer, rade taj kuharski ili neki drugi posao u inostranstvu, sezonski. I odbijaju posao na domaćem tržištu. Ne zanima ih jer je ovdje manja plaća."

Postoji još jedna kategorija kuhara. "Imamo i starijih osoba koje ne žele raditi predaleko od mjesta u kojem žive. Tako da i to dodatno daje krivu sliku da kuhara na evidenciji ima mnogo, a u stvarnosti ih nema na tržištu", ističe za Bljesak.info Haris Čuljević, stručni suradnik za odnose s javnošću Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Drugom stavljaju majonezu na pizzu

Gdje onda pronaći kuhare? Je li i Bosni i Hercegovini izgledan "nepalski scenarij"? Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini u 2024.godini je 6.073, od čega se na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi 4.295, Republiku Srpsku 1.400 i Brčko Distrikt BiH 378 radnih dozvola.

Vidjet ćemo već ove sezone hoće li biti i koliko kuhara izvana. I je li teško biti stranac, a znati napraviti ćevap, sarmu, miješano ili pizzu s majonezom?

A gdje su, bajdvej, svi oni mostarski kuhari, oni koji su prije desetak godina spremali jela koja su nas razmazila i "navukla" na restorane i jela iz dostave? Eno ih u Irskoj, Češkoj, Njemačkoj…rade za 3000 i više eura.

"Razlika između rada vani i u Mostaru je što vani ima više mogućnosti za napredovanje, imaš veću publiku, a i uči se nešto novo svaki dan", kazao je jedan mostarski kuhar za Bljesak.info.

Koliko se plaća kuhar u Hrvata?

Kako prenose hrvatski mediji, u boljim restoranima iskusni kuhari mogu zaraditi od dvije i pol tisuće eura naviše. Kuharima početnicima plaće se kreću od tisuću dvjesto do tisuću i pol eura.

"Svi imaju slobodan dan, uredno su plaćeni, imaju svoje radno vrijeme, znaju po tjednom rasporedu kad rade, kad su slobodni, imaju i godišnji naravno, tako da maksimalno smo se trudili privući naše ljude", navodi za N1 Dean Pejović, šef kuhinje i suvlasnik restorana.

No, i Hrvatska ima probleme. "Dođu iz škole, nemaju iskustva, traže neke plaće koje mi, realno, ne možemo ispuniti, ako čovjek ne može samostalno biti u smjeni, ako vi morate biti uz njega, znači on nije kuhar", govori ovaj suvlasnik.

Ćevapčićko, raja s Himalaja

Zato su u drugom restoranu morali zaposliti strance.

"Za vrijeme korone puno je ugostiteljskih djelatnika promijenilo profesiju i išlo u neke druge vode, a između ostalog, 500 tisuća Hrvata je u zadnjih 10 godina otišlo po nekakvoj Irskoj, Njemačkoj, Austriji itd. Znači nema ih. Naših ljudi nema", kazao je suvlasnik restorana Marko Radojčić. Pa je on u svome restoranu zaposlio troje Filipinaca. Među njima i šefa kuhinje – Jovita Balanija.

"Zadovoljan sam radom u Hrvatskoj, dobro je. Moj je poslodavac dobar i jako je ljubazan prema nama, prema stranim radnicima", govori ovaj kuhar.

Smještaj i režije su mu plaćeni, obrok ima u restoranu, a i plaćom je zadovoljan. Najteže je bilo naučiti spremati jela ovih prostora, ali i tu se snašao.

“Mi smo stranci pa ne poznajemo vašu hranu! Tako da moramo puno učiti i vježbati… Ali lijepo je naučiti pripremati vaša jela. Ćevapčići, gurmanska, da, svladali smo ih”, rekao je.

Plati, pa klati!

I na kraju, ostaje pitanje – tko će ovdje ostati kuhati? Hoćemo li pristati kao kolateral početi skupo plaćati lošija jela? Ili će povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada ipak ostaviti dovoljno kvalitetnog kadra i u Mostaru i u Bosni i Hercegovini? Možda već ovo ljeto pokaže kakva nam je budućnost, dok iz Hrvatske stiže sve više poziva da sve što zna držati kuhaču dođe na "sezonu".

Dotle, jedan mostarski ugostitelj za Bljesak.info veli kako je jako teško zadržati radnike, jer Hrvatska je veće i agresivnije tržište, posebno u sezoni. Ali izlaz je u cjelogodišnjim ugovorima, gdje će zimski benefiti osoblju anulirati "sezonu" u Hrvatskoj. Stimulacije tijekom čitave godine, dobre plaće i dobar raspored rada sa jasno definiranim slobodnim danima, to je jedini izlaz.

Inače će ugostiteljstvo postati žrtva, pored živog turističkog potencijala. A vi koji ste se naviknuli na restorane, morat ćete (opet) učiti spremati hranu kod kuće. A ako vas krene dobro, tko zna, možda se otisnete i u kuhare. Zar ne vidite da je sad prava prilika?

Kopirati
Drag cursor here to close