''Niko gladan, niko sam''

Jeste li znali da je u BiH jeftinije baciti hranu nego je donirati?

Sama država svojim ''haračima'' pospješuje siromaštvo u BiH.
Gospodarstvo / Novac | 09. 11. 2022. u 18:45 A. Zadro | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znate li da je u BiH jeftinije baciti i uništiti hranu nego je donirati?

Pitate se zašto? Naši političari još uvijek nisu dizali ruke za ukidanje stope PDV-a od 17 posto na doniranu hranu.

Siromaštvo se ranije definiralo kao stanje kad osoba nema dovoljno sredstava da kupi minimalnu košaricu usluga i roba. Prema novim studijima siromaštvo je stanje kad osoba nema mogućnosti za dostojanstven život, rečeno je danas u Mostaru na predstavljanju inicijative u okviru USAID programa Pravni okvir za filantropiju, koji provodi fondacija Mozaik zajedno s partnerskim organizacijama (Fondacija Hastor, Udruženje Pomozi.ba, Mreža za izgradnju mira, Fondacija Trag i Catalyst Balkans).

''Mi pričamo o najbazičnijoj stvari, a to je pitanje hrane i to je preduvjet za bilo kakav dostojanstven život. Mi nemamo nikakve službene podatke o krajnjem siromaštvu, postoji jedna stara analiza koja kaže da oko 19,5 posto ljudi u BiH živi ispod linije siromaštva, no prema anketama koje su provedene utvrđeno je da 30 posto stanovništva živi odmah iznad te linije, odnosno da su blizu siromaštva", kazala je Adnana Čamdžić, direktorica Mozaikovog programa.


Porazne brojke


U Bosni i Hercegovini danas ima najmanje 60 javnih kuhinja od kojih je jedna kuhinja za bebe, a u njima se hrani najmanje 16.800 ljudi. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama da bi preživjeli. N ovo su podaci prije pandemije korona virusa i krize u Ukrajini koja je donijela poskupljenja cijena diljem svijeta, stoga je očekivati da je situacija trenutno i gora od ove.

Prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane.  Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu spomenute hrane (140.000 tona), a preostale dvije trećine bačene hrane predstavlja otpad od domaćinstava i pojedinki i pojedinaca.

Zakonska regulativa otežava proces doniranja. Kompanije na donacije hrane moraju platiti 17% PDV-a.

Iako ne postoje objedinjeni podaci sanitarnih inspekcija koja količina hrane i u kojoj vrijednosti je uništena zbog isteka roka trajanja, na osnovu intervjua sa kompanijama procjena je da je u 2020. godini uništena hrana u vrijednosti od 126,6 miliona KM.

Od 140.000 tona hrane koja se uništi godišnje, može se napraviti 280.000.000 obroka, što predstavlja 767.123 obroka dnevno.

''Gdje god pričamo o tim brojkama ljudi misle da smo pogriješili u nulama jer zaista nerealno zvuči taj podataka, a jedna trećina od toga je hrana s polica velikih poduzeća koja je uništena zbog roka trajanja ili oštećenja ambalaže. Ta hrana se sigurno može upotrijebiti u dozvoljenom roku, no međutim ukoliko bi netko donirao tu hranu mora platiti 17 posto PDV-a i ti troškovi su im preveliki te se odlučuju na uništenje hrane", rekla je Čamdžić.

Bez poreza više i donacija

''Svaki peti stanovnik ili stanovnica su na rubu siromaštva i želimo da nahranimo gladne ove države. Kompanije zaista daju i pomažu, i hvala im na tome, ali i same kompanije kažu da bi više davale kada ne bi postojala ova prepreka PDV-a, jer činjenica da na svaku donaciju morate platiti 17 posto PDV-a povećava troškove'', kazala je Aida Vežić koordinatorica Programa za filantropiju.

Pravni okvir za filantropiju je krenuo od početne pravne analize, pojašnjava Vežić, da se vidi koliko oblasti je pokriveno ovom kompleksnom temom dobročinstva i davanja za opće dobro.

''Prepoznali smo u ovom decentraliziranom sistemu BiH da je to preko 40 zakona unutar 10 ključnih oblasti koji se tiču različite vrste davanja; davanja za opće dobro prije svega u robi, novcu, uslugama vremenu ekspertizi… Neki od zakona su svakako porez na dodatnu vrijednost, volontiranju, igrama na sreću, porez na dobit, dohodak. Oblast kojom se bavimo je kompleksna. Prva je svakako doniranje hrane zbog situacije u kojoj se nalazimo u BiH i zbog toga se kampanja i zove ''Nitko gladan, nitko sam'''', kazala je Vežić.

Foto: Bljesak.info / Aida Vežić

Inicijativa

Inicijativa će, dodaje, osloboditi donacije hrane pred istek roka od plaćanja PDV-a.

''Drago nam je da postoji spremnost Uprave za neizravno oporezivanje (s kojom se radi na izmjenama Zakona) da se donacije oslobode od PDV-a. Kompanije godišnje unište oko 140 tisuća tona hrane, to su procjene od UN-a i to uništavanje ima trošak, ali je on manji od 17 posto PDV-a. Radili smo istraživanje i došli smo do vrijednosti od 126,6 milijuna maraka, tako da je to zaista veliki gubitak i trošenje resursa koji su nam s druge strane potrebni'', pojasnila je.

U novi tekst zakona o PDV-u, pojašnjava, je unesen član koji kaže da su donacije hrane pred istek roka oslobođeni od plaćanja PDV-a ukoliko se hrana donira javnim kuhinjama i drugim registriranim posrednicima u lancu hrane.

''Ovaj Zakon je u svojoj proceduri i čekamo da Vijeće ministara zapravo pošalje i bude predlagač ka parlamentarnoj skupštini. Proces dugo traje, zakon je od 2016. godine u proceduri, ali ima različitih modela na kojima možemo raditi. Jedan od njih je dopuna trenutnog zakona o PDV-u i nadamo se da će svi trenutni parlamentarci podržati ovu inicijativu'', rekla je Vežić.

Svakim danom sve više siromašnih

Zoran Puljić Direktor fondacije Mozaik dodao je kako imamo jedan strašan problem u BiH, a to je da se svaki dan povećava broj ljudi koji su u stanju socijalne potrebe.

''Po podacima koje smo mi prikupili direktnim telefoniranjem imamo negdje oko 16.800 korisnica i korisnika javnih kuhinja, s tim da ima ozbiljan broj ljudi koji primaju dodatne pakete. Situacija je svakim danom sve gora s poskupljenjima. Govorimo o 140 tisuća tona hrane koja se povuče s polica godišnje radi isteka roka trajanja, a mi bismo s donacijom te hrane imali više nego dovoljno hrane da se nahrane ljudi koji su u potrebi. Dakle ključna točka je ovaj Zakon o PDV-u i tih 17 posto, s tim bismo omogućili da se hrana usmjeri prema pučkim kuhinjama'', kazao je Puljić, navodeći da su potrebne ruke u Parlamentima.

Foto: Bljesak.info / Zoran Puljić

''Paralelno s tim se nadamo da će novi saziv pokrenuti neku izvanrednu inicijativu da se postojeći Zakon o PDV-u dopuni s jednim stavom koji bi rekao da se donacije u hrani oslobađaju plaćanja PDV-a. To je jedan sistemski problem, moramo to obezbjediti i radimo to uraditi zajedno s UNO, a nakon toga mora se osigurati transparentan i učinkovit put hrane od donatora hrane do korisnika; bez da hrana negdje ne završi zloupotrijebljena'', kazao je Puljić.

Pažljivo rade na tome da naprave kompletan sustav, da se više hrane može donirati.

''Razgovaramo i s upravom i s Agencijom za sigurnost hrane i nizom ljudi u vlasti, pitanje je kompleksno, ali smo pronašli dobru volju jer ovo nije političko pitanje ovo je pitanje preživljavanja i moramo kao građani ovaj zakon dopuniti'', kazao je.

Samim povećanjem broja donacija, trebao bi se povećati i broj obroka.

''Mi se tome nadamo. Bitno je da javne kuhinje dobiju veću količinu resursa jer nemaju oni samo problem u hrani, nego su tu problem i kuhari i dozvole, struja, plin... Čitavim sistemom želimo obuhvatiti ključne točke kako bi mehanizam mogao da funkcionira'', pojasnio je.

Digitalna ''banka hrane''

Za lokalne kompanije postoji jedan logistički izazov, te se pravi kako je pojasnio jedna inovacija te se pravi ''digitalna baza hrane''

''Uzimamo američki model, pravimo banku hrane i pretvaramo je digitalnu. Primjerice ako jedna kompanija objavi da ima viškove primjerice mlijeka, a neka pučka kuhinja u blizini da joj je taj proizvod potreban, kaže količinu i može li doći po nju, te se tako ubrza sam proces, bez centralnog skladištenja, jer su tradicionalni sistemi dostave jako spori a nešto s kratkim rokom trajanja tako će se uspjeti iskoristiti'', kazao je Puljić, dodajući da će to dati osnovu za oslobađanje poreza.

Kopirati
Drag cursor here to close