U Sarajevu "zabrinuti" zbog višemilijunskog projekta u Hercegovini

Milijuni računala i podataka koje svakodnevno koristimo negdje moraju biti fizički pohranjeni u golemim podatkovnim centrima koji troše velike količine električne energije i moraju se neprestano hladiti. Jedan takav centar najavljen je kod Mostara, s procijenjenom vrijednošću od oko 530 milijuna eura i snagom od 100 megavata rečeno je danas u programu N1. Projekt najavljuje američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, kojoj je povjerena realizacija Južne interkonekcije, a čiji su osnivači povezani s krugom bliskim Donaldu Trumpu.

Infomacije iz medija

Aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene ACT Aida Kapetanović kazala je za N1 kako su informacije o projektu do sada uglavnom dolazile iz medija.

“Govorimo o projektu koji je još uvijek u fazi razvoja. Nema javno objavljenih tehničkih detalja niti nekih rokova”, kazala je Kapetanović.

Prema njezinim riječima, u medijima je objavljeno kako američka kompanija AAFS, koju je opisala kao povezanu s Trumpovim suradnicima, želi graditi podatkovni centar u blizini Mostara, u okviru šireg paketa koji uključuje Južnu interkonekciju i plinske elektrane.

“Međutim, osim tih izjava u medijima, javnost nema nijedan službeni dokument, nijednu studiju utjecaja na okoliš niti neki javni ugovor koji bi mogao potvrditi što se tu zapravo sprema u Mostaru”, naglasila je.

Pitali Grad, đupanijsku vladu i Agenciji za vode

Kapetanović kaže kako su se Fondaciji "obratili građani Mostara i okolice", nakon čega su nadležnim institucijama uputili zahtjeve za pristup informacijama. Pitanja su poslali Gradu Mostaru, Vladi Hercegovačko-neretvanske županije i Agenciji za vodno područje Jadranskog mora.

Od Grada Mostara zatražili su informacije o tome je li netko tražio urbanističke uvjete i suglasnosti za izgradnju takvog projekta te koja bi bila njegova točna lokacija.

Vladu HNŽ-a pitali su je li Županija obaviještena o projektu, jesu li upoznata nadležna ministarstva, pokreće li se postupak dodjele koncesija, tko je zainteresirani investitor i što bi bio predmet eventualne koncesije.

Agenciji za vodno područje Jadranskog mora uputili su pitanja o eventualnim zahtjevima za izdavanje vodnih akata i o tome je li Agencija već izdavala mišljenja ili druge akte koji bi se odnosili na korištenje vode za hlađenje takvog objekta.

“Nažalost, mi još nismo dobili nijedan odgovor”, kazala je Kapetanović, apelirajući na institucije da odgovore i informiraju javnost o tome što se planira u Mostaru.

Koliko bi struje trošio podatkovni centar?

Kapetanović je objasnila kako podatkovni centri nisu klasični IT objekti, nego veliki kompleksi s tisućama poslužitelja koji rade bez prekida i zahtijevaju značajne količine energije za rad i hlađenje.

“Jedan objekt od 100 megavata nije običan IT objekt, nego težak industrijski i energetski objekt”, kazala je.

Prema njezinoj procjeni, podatkovni centar takve snage mogao bi godišnje trošiti blizu jednog teravatsata električne energije.

“To je gotovo između osam i deset posto ukupne godišnje potrošnje električne energije cijele Bosne i Hercegovine”, rekla je Kapetanović.

Istaknula je kako tisuće poslužitelja proizvode velike količine topline, zbog čega su takvim centrima potrebni sustavi za hlađenje koji mogu zahtijevati značajne količine vode i energije.

Što će biti s Neretvom?

Upravo je pitanje mogućeg korištenja vode iz Neretve izazvalo posebnu zabrinutost Fondacije.

Kapetanović je kazala kako se u najavama spominjalo korištenje vode iz Neretve za hlađenje centra, ali je istodobno naglasila kako javnosti nisu dostupne informacije koje bi pokazale kako bi sustav hlađenja doista izgledao.

“Nažalost, zato nemamo odgovore. Najavljeno je korištenje vode iz Neretve za hlađenje podatkovnog centra i to, zapravo, izaziva veliku zabrinutost”, rekla je.

Prema njezinim riječima, ako bi se za hlađenje koristila riječna voda u velikim količinama i potom vraćala zagrijana i tehnološki promijenjena, to bi predstavljalo rizik za ekosustav i bioraznolikost Neretve.

“Trebamo imati te informacije odakle bi, zapravo, došla ta voda kako bi se hladio taj eventualni podatkovni centar”, naglasila je.

Kapetanović smatra kako u razmatranje projekta mora biti uključena i stručna javnost, uz objavljivanje što više informacija o njegovim mogućim posljedicama.

“Nije samo jedna zgrada”

Govoreći o iskustvima iz drugih država, Kapetanović je navela kako ovakvi centri mogu zahtijevati velika ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu.

“Primjer iz Hrvatske pokazuje nam kako podatkovni centar nije samo jedna zgrada, nego golem, masivan zahvat u cjelokupnu energetsku mrežu jedne države”, kazala je.

Prema njezinoj ocjeni, potrebno je unaprijed utvrditi tko bi snosio troškove prilagođavanja elektroenergetske mreže i eventualne rizike koje bi veliki potrošač mogao donijeti sustavu.

“Rizik je da, ako usmjerimo naše vodne i energetske kapacitete za potrebe hlađenja i napajanja poslužitelja, cijenu prilagođavanja energetske mreže i sve rizike nestabilnosti te mreže mogu platiti građani”, upozorila je.

Koliko radnih mjesta?

Jedno od pitanja jest i kakve bi konkretne koristi od investicije vrijedne oko pola milijarde eura imali Mostar i Bosna i Hercegovina. Kapetanović je kazala kako za sada nema odgovora ni na to pitanje.

“Definitivno investicija od pola milijarde eura zvuči impresivno. Bilo bi jako dobro da to donese neku korist lokalnoj zajednici”, rekla je.

Pozivajući se na primjere iz svijeta, navela je kako za rad ovakvih centara uglavnom nije potreban velik broj zaposlenih.

“To je između dvadesetak, tridesetak specijaliziranih stručnjaka, inženjera, tehničara. Podatkovni centri nisu klasične tvornice koje zapošljavaju stotine ili tisuće radnika”, kazala je.

Zbog toga, dodaje, treba utvrditi bi li projekt mogao pridonijeti razvoju domaće IT industrije, stručnih kadrova i fakulteta ili bi BiH prvenstveno osiguravala energiju, vodu i zemljište.

Fondacija "Neće dati vodu Neretve, zemljište i potencijalno deset posto struje naslijepo"

Kapetanović kaže kako Fondacija namjerava nastaviti tražiti odgovore od institucija, ali i uključivanje građana i stručnjaka u eventualni proces donošenja odluka.

Kao jedan od razloga za zabrinutost navela je posljedice klimatskih promjena, visoke temperature, suše i požare kojima je Hercegovina izložena.

Poručila je kako se o gospodarskim koristima projekta mora razgovarati zajedno s njegovim mogućim utjecajem na vodne resurse i elektroenergetsku mrežu.

“Ne smijemo dopustiti da naša voda, naša zemlja, naša energija postanu jeftina sirovina za tuđi profit”, kazala je.

Kapetanović je poručila kako će tražiti transparentnost i uključivanje javnosti u eventualno donošenje odluka.

“Nećemo dati vodu Neretve i zemljište i potencijalno deset posto struje ove države ovako naslijepo i da to onda bude teret za građane i za našu prirodu”, zaključila je Kapetanović.

Fondacija je pozvala građane, stručnjake, akademsku zajednicu i novinare koji imaju dodatne informacije o projektu da im se obrate.

Spomenuti projekt tek je stidljivo najavljen. Osim potencijalne medijske priče, nitko nema informaciju kako je bilo tko ozbiljno počeo planirati ili projektirati podatkovni centar u Mostaru.