Nije ni cink ni litij: Stranci u BiH tragaju za "novim zlatom"

Antimon je srebrnkasto sivi, krhak metal koji se u prirodi najčešće pojavljuje u mineralu antimonitu. Za razliku od zlata ili bakra čije su cijene i nalazišta neprekidno predmet zanimanja javnosti i ekonomije, antimon gotovo nikada nije u središtu pozornosti.

Metal koji je iznenada postao strateško blago

Antimon se nalazi se u nizu proizvoda i tehnologija bez kojih suvremena industrija teško može funkcionirati. Posebno je važan za usporivače gorenja, koji se koriste u plastici, tekstilu, kabelima, namještaju, izolacijskim materijalima i zaštitnoj opremi.

Ali njegova strateška vrijednost posebno dolazi do izražaja u vojnoj industriji. Koristi se u proizvodnji streljiva, olovnim legurama za streljivo, upaljačima streljiva i optičkim sustavima za noćno gledanje. Tu su i poluvodiči, solarna industrija, baterije i različite metalne legure.

Antimon je svrstan među kritične sirovine, materijale koji imaju veliku gospodarsku i stratešku važnost, a čija se dostupnost može lako poremetiti.

Eksplozija cijena

Kina proizvodi između 50 i 60 posto svjetskog antimona, dok Rusija i Tadžikistan zajedno s Kinom drže približno 80 posto globalne ponude.

Tijekom kolovoza i rujna 2024. Kina je uvela izvozne kontrole na antimon i proizvode koji ga sadrže. U prosincu iste godine izvoz antimona u Sjedinjene Američke Države praktički je potpuno zabranjen, uz obrazloženje kako je riječ o pitanju nacionalne sigurnosti.

Posljedice su bile dramatične.

Kineske isporuke antimona SAD-u pale su za čak 97 posto, a ukupan kineski izvoz ovog metala pao na najnižu razinu u pet godina.

Europski proizvođači početkom 2025. godine imali su zalihe za manje od dva mjeseca. Tržište je shvatilo poruku, antimon više nije samo industrijska sirovina, postao je geopolitičko oružje.

S 12 na skoro 60 tisuća dolara

Kada se ponuda počela stezati, cijena je krenula u nebo. Tona antimona 2023. godine vrijedila je oko 12.000 dolara. Tijekom 2024. cijena se približno udvostručila.

Prema Fastmarketsu, cijena antimona dosegnula je povijesni rekord od 59.750 dolara po toni 4. srpnja 2025. Nakon toga uslijedila je korekcija naniže, ali je u svibnju 2026. cijena ponovno skočila na gotovo istu razinu, između 58.000 i 59.650 dolara po toni. Iako je u kolovozu zabilježen pad cijene, ona i dalje ostaje viša nego prije krize izazvane kineskim izvoznim ograničenjima 2024. godine.

Dvogodišnji rast mijenja računicu rudarskih kompanija. Ono što jučer možda nije bilo dovoljno vrijedno za ozbiljno ulaganje danas može postati iznimno zanimljivo.

U trenutku kada Zapad traži alternativne izvore strateških sirovina, pozornost se okreće i prema Balkanu.

Nalazišta kod Sreberenice

Procjene upućuju kako Bosna i Hercegovina raspolaže s oko 200.000 tona antimona, prvenstveno na području Srebrenice i Vareša.

Jedna od kompanija koja istražuje potencijal je Terra Balcanica, koja je priopćila kako je na lokalitetima Čumavići i Brežani kod Srebrenice utvrdila srebrno-antimonsku mineralizaciju, uz prisutnost cinka, olova i zlata.

Kompanija je najavila ambiciju postati jedan od rijetkih dobavljača kritičnih metala za europsko tržište, s posebnim fokusom upravo na antimon.

Prva preliminarna procjena resursa očekuje se sljedeće godine. Tada bi trebalo biti jasnije koliki dio potencijalnih nalazišta doista ima komercijalnu vrijednost. Jer, procjena od 200.000 tona antimona nije isto što i 200.000 tona za prodaju.

Brojka od 200.000 tona predstavlja procjenu potencijalnog resursa, a ne potvrđenu količinu rude koju je moguće odmah iskopati i prodati. Kako bi se određeni resurs pretvorio u rudarsku rezervu, potrebno je dokazati da se može eksploatirati tehnički, ekološki i gospodarski isplativo. To znači godine istraživanja, bušenja, analiza, studija, dozvola i velikih ulaganja.

Zato je prerano govoriti da BiH već ima 200.000 tona antimona spremnih za eksploataciju. Ali je dovoljno da postoji ozbiljan geološki potencijal i da je cijena metala višestruko porasla kako bi međunarodni kapital počeo obraćati pozornost.

Vareš je zanimljiv, a Fojničani se "ogradili"

Osim područja Srebrenice, kao perspektivna lokacija spominju se i Rupice kod Vareša, gdje se već provodi eksploatacija srebra, cinka i olova.

Prisutnost antimona u ovakvim geološkim strukturama dodatno povećava interes istraživača i rudarskih kompanija. To znači da se BiH nalazi u zanimljivom trenutku.

S jedne strane, zemlja ima potencijalnu stratešku sirovinu čija je cijena eksplodirala. S druge strane, nema jamstva da će procijenjene količine biti potvrđene niti da će eventualna eksploatacija biti gospodarski i ekološki prihvatljiva.

Upravo tu počinje najvažniji dio priče. Ako se potvrde velike i komercijalno isplative količine antimona, BiH bi mogla postati zanimljiv dobavljač za europsko tržište u trenutku kada Europska unija pokušava smanjiti ovisnost o Kini u opskrbi kritičnim sirovinama.

To bi moglo značiti nova ulaganja, radna mjesta, koncesijske prihode i izvoz. Ali rudnik nije samo investicija i prihod. Otvaranje rudnika podrazumijeva velike zahvate u prostoru, infrastrukturu, studije utjecaja na okoliš i dugoročne posljedice za lokalne zajednice.

Treća bh. lokacija koja se rjeđe spominje je Čemernica kod Fojnice, gdje se procjenjivalo 305.000 tona rude s 4,05 posto antimona.

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Fojnica u studenome 2025. godine, nakon prosvjeda građana i aktivista jednoglasno je usvojen zaključak kojim se stavlja izvan snage zaključak iz lipnja 2013. godine o davanju prethodne suglasnosti za istražno-eksploatacijske radove za rudnik antimona u blizini naselja Čemernica.

Hajdemo iz početka

Domaća iskustva i iskustva iz regije, uključujući snažne društvene rasprave oko rudarskih projekata, pokazuju kako će pitanje antimona biti mnogo šire od same cijene metala.

Zato je trenutačno najvažnije jedno, potvrditi što se doista nalazi ispod zemlje.

Jer ako se procjene pokažu točnima, antimon bi od gotovo nepoznatog metala mogao postati jedna od najzanimljivijih strateških sirovina Bosne i Hercegovine.

A činjenica kako su strane kompanije već počele istraživati bh. nalazišta pokazuje da su potencijalnu vrijednost ovog metala već prepoznali oni koji prate svjetsko tržište.

BiH možda ne sjedi na zlatu. Sjedi na metalu koji je svijetu trenutačno gotovo jednako potreban, zaključuje Forbes BiH.