Nekadašnji industrijski div nakon 106 godina gasi proizvodnju u Hrvatskoj

Hrvatska ostaje bez još jednog simbola svoje industrijske baštine. Nakon više od stoljeća rada tvrtka Chromos, koja je postala "drugo ime" za boje i lakove na domaćem tržištu, prestaje s proizvodnjom u Hrvatskoj.

Odluku je donio japanski vlasnik, tvrtka Kansai Helios, i najavio kako će se proizvodnja nastaviti u Količevu u Sloveniji te u srpskom gradu Gornjem Milanovcu, dok će u Zagrebu ostati samo prodajna mreža.

Radnici ostaju bez posla 

Gašenje proizvodnje u Hrvatskoj kraj je tradicije započete 1920. godine tijekom koje je Chromos bio najveći proizvođač boja, lakova, plastičnih masa i smola u bivšoj Jugoslaviji. Sredinom 1980-tih Chromos je bio industrijski div koji je zapošljavao oko 4500 radnika. Danas u zagrebačkom pogonu Chromosa na Žitnjaku radi stotinjak radnika - koje će većinom ostati bez posla - dok ih tvrtka Kansai Helios u Hrvatskoj ima još šezdesetak.

"Chromos je brend s dubokom tradicijom i neprocjenjivim nasljeđem u Hrvatskoj, utemeljenim na desetljećima predanog rada naših zaposlenika", poručio je Goran Dolenec, direktor Chromos boje i lakovi d.d. i KANSAI HELIOS Croatia d.o.o. u objavi za medije, prenosi Index.hr. 

Današnji Chromos nastao je iz male radionice za miješanje boja veletrgovca Bernarda Mostera 1920. godine. Pogon s tridesetak radnika nalazio se na Radničkoj cesti, u prostorima gdje se prije toga nalazila tvornica sapuna. Prve godine proizveli su oko 500 tona boja i lakova, da bi se proizvodnja proširila izgradnjom glavne tvorničke zgrade 1923. U narednim godinama, tvornički krug se proširio na još desetak zgrada.

Povećavala se i proizvodnja i broj zaposlenika - 1940. bilo ih je 162 i proizveli su više od 1800 tona boja - te su se razvijale i nove tehnologije i proizvodi poput premaza za zaštitu bilja. Za vrijeme tzv. NDH tvornica je promijenila ime u Industrija ulja i laka, dok je nakon oslobođenja 1945. godine dobila ime - Perunika.

Proizvodni kompleks

Uz tvrtku Bernarda Mustera, Chromos je nastavljač tradicije istoimene tvrtke za proizvodnju grafičkih boja koju je njemačko poduzeće Springer-Moller iz Leipziga osnovalo 1923. u Samoboru. Samoborski Chromos proizvodio je grafičke boje i boju za rotacije kojom su tiskane sve novine u tadašnjoj Jugoslaviji. Posao je išao dobro da su krajem 1930-tih izgradili i tvornicu u Zemunu.

Perunika i Chromos spojeni su 1947. godine u jedinstveno poduzeće Chromos, kemijska industrija Zagreb. Ukupno su imali dvjestotinjak radnika u zagrebačkom i samoborskom pogonu. Istraživački institut Chromos osnovan je 1955. godine i radio je na sintezi polimera.

Industrijski razvoj nastavljen je povezivanjem s poduzećima Katran i Pliva - koja je proizvodila boje do 1962. godine. Velikim udruživanjem 1964. godine nastao je Kemijski kombinat Chromos - Katran - Kutrilin koji je postao vodeći proizvođač u bivšoj Jugoslaviji. U 1970-im u kombinat su ušla poduzeća Labud iz Zagreba i Svjetlost iz slavonskih Lužana.

U vrijeme najvećeg rasta kombinat Chromos izgradio je Grafički institut, proizvodni kompleks na Žitnjaku koji danas obuhvaća sto tisuća kvadratnih metara te još nekoliko pogona laboratorija. Godine 1979. zapošljavali su oko 3900 radnika, pravili oko 180 tisuća tona raznih kemijskih proizvoda te izvozili u dvadesetak zemalja, ponajviše u tadašnji Sovjetski Savez.

U 1980-im kombinat Chromos-Katran-Kutrilin je s 4500 radnika bio najveći proizvođač te vrste u regiji, a iza njega su bili slovenski Helios te Zorka Šabac iz Srbije, koja danas djeluje kroz nekoliko poduzeća.

Praljak bio predsjednik Upravnog odbora

U to vrijeme izgrađen je i poslovni toranj Chromos na uglu Vukovarske i Heinzelove ulice, jedan od simbola istočnog dijela Zagreba. Podignut je 1989. godine prema projektu arhitekta Marijana Turkulina i Petra Vovka. Smatra se posljednjim neboderom izgrađenim u Zagrebu prije Domovinskog rata.

Chromosov neboder visok je petnaest katova, odnosno šezdeset metara. Bio je glavno središte kombinata Chromos, dok su u njemu danas uredi nekoliko desetaka poduzeća u kojima radi oko 600 zaposlenika.

Privatizacija 1993. godine podijelila je kombinat Chromos na 16 samostalnih poduzeća. Četiri tvrtke su propale u narednim godinama, dok ostale djeluju i danas s različitim vlasnicima. Chromos Tvornica smola radi u sastavu Scott Bader grupe, dok samoborski Chromos d.d. proizvodi grafičke boje kao samostalna tvrtka. Nekadašnja Chromos Aroma radi kao Ireks Aroma u Jastrebarskom, dok Chromos Argo, Katran, Kutrilin TPV, Komicro, Svjetlost i Hempel normalno posluju.

Složena poslovna struktura golemog Chromosa i privatizacija u devedesetim godinama i danas stvaraju zabune oko toga što je preživjelo od nekadašnjeg industrijskog giganta. Zanimljiva je i priča o nekretninama zagrebačkog Chromosa.

Predsjednik Upravnog odbora poduzeća Chromos boje i lakovi d.d. bio je od listopada 1995. do lipnja 1996. general HV Slobodan Praljak. Stoga je veliku pažnju javnosti izazvala prodaja zemljišta od 27.000 četvornih metara tvrtki Oktavijan d.o.o. 1999. godine, čiji je vlasnik bio upravo Slobodan Praljak. Zemljište je prodano za četiri milijuna i 400 tisuća njemačkih maraka i danas je tamo poslovni centar.

Milijuni 

U izvješću Državne revizije iz 2003. navodi se kako je zemljište plaćeno manje od procijenjene vrijednosti: "Navedena nekretnina je u postupku pretvorbe bila procijenjena u vrijednosti 5.198.383,- DEM, a trošak stjecanja dodatnih 1137 m2 iznosio je 1.102.039,- DEM, što je ukupno 6.300.422,- DEM. Navedena nekretnina je prodana za 1.900.422,- DEM manje u odnosu na procijenjenu vrijednost i trošak stjecanja dodatne površine."

Tvrtka Chromos boje i lakovi sa zagrebačkog Žitnjaka prodana je 2001. Heliosu iz Domžala - nekadašnjem glavnom tržišnom konkurentu. Nije poznato koliko je iznosilo to preuzimanje, ali mediji procjenjuju kako je vrijednost preostale imovine Chromos boje i lakova tada iznosila petnaest milijuna eura.

Poznato je kako je Helios kupio udjele malih dioničara te stekao vlasništvo nad pogonom, brendovima i patentima. Austrijski vlasnici, Ring International Holding, prodali su 2017. godine za 572 milijuna eura Helios japanskoj tvrtki Kansai Paint.

Priča o raspadu kombinata Chromos i recentnom gašenju proizvodnje najvećeg poduzeća nastalog iz njegove pretvorbe zanimljiva je sastavnica povijesti privatizacije i propasti nacionalne industrije. Chromos boje i lakovi - poduzeće koje je prošlu poslovnu godinu završilo s dobiti - nakon 106 godine postaje veletrgovina. Poput one od koje je Bernard Moster 1920. načinio - tvornicu.