Kriza s dizelom trajat će i sljedeće godine

Tijesna opskrba dizelom mogla bi se protegnuti na veći dio iduće godine zbog ograničene proizvodnje uoči vrhunca zimske potražnje i neuobičajeno velikog posezanja u zalihe, prognozira Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Odnos ponude i potražnje na svjetskom tržištu dizela bio je tijesan u trećem tromjesečju, suprotno uobičajenim sezonskim obrascima. Dugotrajni poremećaji u isporukama s Bliskog istoka i iz Rusije prisilili su potrošače na povlačenje dizela iz zaliha, navodi IEA u redovitom mjesečnom izvješću o tržištu nafte, piše Hina.

Iscrpljene rezerve

I u drugom tromjesečju iz zaliha su na tržište plasirane znatno veće količine dizela nego što je uobičajeno pa su rezerve iscrpljene uoči vrhunca potražnje tijekom zimske sezone grijanja.

Rafinerijska proizvodnja trebala bi se brzo oporaviti prema kraju godine, no IEA očekuje da će u četvrtom tromjesečju opskrba dizelom ipak zaostajati za potražnjom.

To znači da se iscrpljene zalihe, ne računajući uobičajena sezonska kolebanja, vjerojatno neće obnoviti prije druge polovine 2027.

Europske rafinerijske marže za proizvodnju dizela pale su početkom listopada sa 100 dolara po barelu na približno 60 dolara, pod pritiskom znatno viših vozarina početkom jeseni.

Svjetska potražnja za dizelom snažno je povezana s gospodarskom aktivnošću i u pravilu ne reagira značajnije ni na visoke cijene jer je dizel nužan za poslovanje brojnih kompanija.

Ipak, kombinacija visokih cijena i pogoršanih gospodarskih izgleda u više zemalja smanjila je isporuke. U drugom tromjesečju pale su za 1,1 milijun barela dnevno u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ponajviše u Kini i Europi. U trećem tromjesečju bile su manje za 750 tisuća barela dnevno.

Potražnja

Kupci su zbog visokih cijena odgađali i kupnju loživog ulja, no prije zime na sjevernoj polutki morat će obnoviti zalihe. IEA procjenjuje da bi potražnja za dizelom u četvrtom tromjesečju ipak trebala biti za milijun barela dnevno manja nego godinu prije.

Svjetska proizvodnja dizela u drugom je tromjesečju pala za 1,5 milijuna barela dnevno u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a u trećem tromjesečju pad je, prema procjenama IEA-e, dosegnuo 1,7 milijuna barela dnevno.

Na smanjenu proizvodnju utjecalo je nekoliko čimbenika. U Aziji, osobito u Kini, Indiji i Koreji, prerada je znatno smanjena zbog izgubljenih isporuka nafte koja je stizala kroz Hormuški tjesnac.

Rafinerije su tijekom ljeta, zbog tijesne opskrbe kerozinom i visokih marži, prednost davale proizvodnji tog mlaznog goriva nauštrb dizela.

Svjetski izvoz dizela u prvih devet mjeseci ove godine smanjen je za 10 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Posebno snažan pad zabilježen je u rujnu, kada je izvoz dizela s Bliskog istoka i iz Rusije bio 60 % manji nego godinu prije.

Neće biti nedovoljno...

SAD i Kina istodobno su povećali izvoz za 610 tisuća barela dnevno u odnosu na isto razdoblje 2025., ali to nije bilo dovoljno da nadoknadi smanjene isporuke s Bliskog istoka i iz Rusije.

Očekivani oporavak rafinerijske proizvodnje prema kraju godine trebao bi gotovo pratiti smanjenu prognozu potražnje u četvrtom tromjesečju, no IEA upozorava da su izgledi i dalje krhki.

Svaki nepredviđeni poremećaj, poput uragana u Meksičkom zaljevu, mogao bi dodatno narušiti ravnotežu ponude i potražnje. IEA procjenjuje i da rusko ublažavanje zabrane izvoza dizela vjerojatno neće bitno promijeniti stanje na svjetskom tržištu jer su sadašnja ograničenja ruskog izvoza posljedica smanjenih rafinerijskih kapaciteta.

Veća rafinerijska proizvodnja trebala bi u prvom tromjesečju 2027. ponovno stvoriti višak u opskrbi, uz sezonsko povećanje zaliha.

No to, prema IEA-i, neće biti dovoljno za nadoknadu manjka akumuliranog tijekom 2026. godine. Odnos ponude i potražnje na tržištu dizela stoga bi trebao ostati tijesan tijekom velikog dijela 2027., a stanje će ovisiti i o oporavku isporuka s Bliskog istoka, navodi Hina.