Hercegovina je nekada živjela od duhana: Kako je nestala moćna industrija?

Duhanska industrija nekada je bila jedan od važnih dijelova gospodarstva Bosne i Hercegovine. Tisuće obitelji živjele su od uzgoja duhana, dok su tvornice u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Travniku zapošljavale brojne radnike. Danas je od nekadašnje proizvodnje ostalo tek nekoliko tragova, a uzgoj duhana znatno je smanjen.

Povijest uzgoja duhana u Bosni i Hercegovini seže u 17. stoljeće, kada se ova biljka počela uzgajati u Hercegovini za vrijeme Osmanskog Carstva. Zahvaljujući povoljnoj klimi i tlu, hercegovački duhan postao je poznat po svojoj kvaliteti i aromi.

Za brojne hercegovačke obitelji uzgoj duhana bio je glavni izvor prihoda. U berbi, nizanju listova na konac i njihovu sušenju na suncu sudjelovali su i odrasli i djeca. Nanizani listovi duhana na kućama bili su uobičajen prizor u hercegovačkim selima.

Od obiteljskog uzgoja do velikih tvornica

Dolaskom Austro-Ugarske 1878. godine počeo je snažniji razvoj duhanske industrije. Već 1880. uspostavljen je državni monopol na duhan, a otvorene su tvornice u Sarajevu i Mostaru. Tvornica u Banjoj Luci osnovana je 1888., a ona u Travniku 1892. godine.

Hercegovački duhan krajem 19. stoljeća dobivao je priznanja na međunarodnim izložbama u Amsterdamu, Bruxellesu, Beču i Parizu.

Država je organizirala otkupne postaje, nadzirala proizvodnju i određivala uvjete pod kojima su poljoprivrednici mogli prodavati duhan.

Radnice tražile veće plaće i bolje uvjete

Jedan od značajnijih događaja u povijesti duhanske industrije zabilježen je 1906. godine u Sarajevu, kada su radnice Tvornice duhana, nezadovoljne plaćama i uvjetima rada, pokrenule prosvjede.

Nakon uhićenja četiriju radnica, njihove kolegice zatražile su njihovo oslobađanje. Prema povijesnim istraživanjima, jedna od radnica poručila je vlastima da oslobode uhićene ili zatvore svih 800 radnica.

Prosvjedi su se potom proširili i na druge gradove Bosne i Hercegovine.

Rekordna proizvodnja 1976. godine

O nekadašnjem značaju duhana za gospodarstvo govore i podaci o otkupu.

U Hercegovini je 1880. godine otkupljeno oko 877.000 kilograma duhana, dok je 1900. otkup premašio 3,6 milijuna kilograma.

Rekordna je bila 1976. godina, kada je otkupljeno čak 12,29 milijuna kilograma duhana.

Ipak, proizvodnja nije uvijek donosila sigurnu zaradu. Niske otkupne cijene i stroga državna pravila, osobito između dvaju svjetskih ratova, poticali su pojedine proizvođače na nezakonitu prodaju.

Krijumčarenje duhana tako je postalo izvor prihoda dijela stanovništva u hercegovačkim krajevima.

Kako su nestale duhanske tvornice?

Tijekom jugoslavenskog razdoblja duhanske tvornice bile su važni poslodavci. Sarajevska tvornica 1960. godine preseljena je s Marijin-Dvora u Pofaliće, gdje je nastavila razvijati proizvodnju cigareta.

Posljednja desetljeća donijela su velike promjene. Rat, gubitak tržišta, privatizacije i poslovni problemi postupno su doveli do zatvaranja tvornica i smanjenja uzgoja duhana.

Nakon prestanka proizvodnje u Mostaru i Banjoj Luci, 2022. godine ugašena je i proizvodnja u Tvornici duhana Sarajevo.

Time je završilo jedno od najdužih razdoblja industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Danas na nekadašnju duhansku industriju podsjećaju stare fotografije, tvorničke zgrade, povijesni zapisi i sjećanja radnika, dok se tradicija uzgoja duhana još održava u pojedinim krajevima Hercegovine, piše Avaz.