BiH krije strateški metal koji Europa sve više traži

Dok Europa traži načine kako smanjiti ovisnost o kineskim sirovinama, Bosna i Hercegovina sve se češće pojavljuje na karti potencijalnih budućih dobavljača antimona, jednog od najvažnijih kritičnih minerala današnjice.

Metal važan za vojnu industriju i tehnologiju

Riječ je o metalu koji je široj javnosti uglavnom nepoznat, ali ima važnu ulogu u vojnoj industriji, proizvodnji streljiva, elektronike, baterija, poluvodiča i vatrootpornih materijala.

Prema ranijoj studiji objavljenoj u znanstvenoj literaturi, postojeći geološki podaci ukazuju na potencijal od oko 200.000 tona antimona u Bosni i Hercegovini.

Autori istraživanja navode kako bi daljnja istraživanja i eksploatacija mogli svrstati BiH među važne europske proizvođače ovog minerala. Još zanimljiviji je zaključak prema kojem bi BiH, ako razvije identificirane resurse, mogla postati vodeći proizvođač antimona u Europi i među deset najvećih u svijetu, piše Biznis.info.

Takav scenarij više nije samo predmet znanstvenih analiza. Na nekoliko lokacija u BiH već su pokrenuti konkretni istraživački projekti iza kojih stoje međunarodne rudarske kompanije.

Antimon se najčešće koristi kao dodatak drugim metalima kako bi im povećao čvrstoću i otpornost. Njegova primjena posebno je važna u proizvodnji streljiva, vojnih sustava, elektroničkih komponenti, baterija, solarnih panela i specijalnih legura.

Koristi se i u proizvodnji materijala otpornih na vatru, što ga čini važnim za građevinsku i automobilsku industriju. Zbog rastućih geopolitičkih napetosti i ubrzanog razvoja namjenske industrije, potražnja za antimonom posljednjih godina snažno raste.

Kina dominira tržištem, Europa traži alternativu

Globalnim tržištem trenutačno dominira Kina, koja kontrolira najveći dio svjetske proizvodnje i prerade antimona. To predstavlja veliki problem za europske zemlje koje nastoje smanjiti ovisnost o uvozu strateških sirovina.

Upravo zbog toga Europska unija posljednjih godina u fokus stavlja razvoj vlastitih izvora kritičnih minerala, među kojima je i antimon.

Važnost antimona postala je očita i široj javnosti nakon što je Kina, najveći svjetski proizvođač, ograničila njegov izvoz, čime je ovaj metal dospio u središte globalnog trgovinskog sukoba između Pekinga i Zapada.

U tom kontekstu raste i interes za rudarski potencijal zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Znanstvenici su među najperspektivnijim antimonovim područjima u BiH izdvojili Srebrenicu, Rupice kod Vareša, Čemernicu kod Fojnice i Podhrusanj kod Čajniča.

Posebno je zanimljivo da se upravo na području Srebrenice i Vareša danas odvijaju nova istraživanja međunarodnih rudarskih kompanija. To znači da se znanstvene procjene o potencijalu antimona sve više poklapaju s interesom investitora na terenu.

Australska i kanadska ulaganja

Jedan od najzanimljivijih projekata trenutačno razvija australska kompanija Regener8 Resources. Kompanija je nedavno završila preuzimanje projekta Srebrenica North, koji obuhvaća 80 četvornih kilometara istražnog prostora.

Na tom području planirana su moderna geološka istraživanja usmjerena na srebro, bakar, cink, olovo i antimon. Kompanija navodi kako na većem dijelu područja sustavna moderna istraživanja nisu provođena više od pola stoljeća.

Iako je projekt tek u početnoj fazi, riječ je o jednom od najvećih novih istražnih pothvata u rudarskom sektoru BiH.

Još ozbiljniji projekt razvija se kod Srebrenice, gdje djeluje kanadska kompanija Terra Balcanica. Za razliku od Regener8 Resourcesa, Terra već provodi istražna bušenja na projektu Viogor-Zanik kod Srebrenice i objavljuje konkretne rezultate.

Kompanija je nedavno priopćila kako je na lokalitetima Čumavići i Brežani otkrila visokokvalitetnu srebrno-antimonovu mineralizaciju, uz prisutnost cinka, olova i zlata.

Predsjednik kompanije Aleksandar Mišković nedavno je izjavio kako Terra želi postati jedan od rijetkih dobavljača kritičnih metala, posebno antimona, za europsko tržište.

Možda najvažnija informacija jest da kompanija planira izraditi prvu preliminarnu procjenu resursa već sljedeće godine. To bi moglo dati prve moderne procjene količina rude na ovom području i pokazati koliki je stvarni potencijal srebreničkog rudnog distrikta.

Vareš kao buduće rudarsko središte

Osim Srebrenice, veliki potencijal znanstvenici vide i u području Rupica kod Vareša. Iako se današnji aktivni rudarski projekti u Varešu uglavnom povezuju sa srebrom, cinkom i olovom, znanstveni rad Rupice navodi među najperspektivnijim antimonovim poljima u BiH.

Prednost Vareša je činjenica da ondje već postoji aktivna rudarska infrastruktura, što bi u budućnosti moglo olakšati eventualnu proizvodnju antimona ako se potvrde značajnije količine ovog metala.

Kombinacija geološkog potencijala, rastuće potražnje za kritičnim mineralima i dolaska međunarodnih istraživačkih kompanija pokazuje da bi BiH mogla postati važan proizvođač antimona, možda i najveći u Europi.

Ako se procjene geologa potvrde, upravo bi antimon mogao postati jedno od najvažnijih rudnih bogatstava Bosne i Hercegovine te otvoriti novu razvojnu perspektivu za domaći rudarski sektor.