O tome je li kava dobra za zdravlje, mišljenja će i dalje ostati podijeljena. Ono što je činjenica jest da u ovom trenutku kavu pije više od 80 posto stanovništva gotovo svake zemlje. Procjenjuje se da se u svijetu svakodnevno konzumira oko 2,25 milijardi šalica kave. Gotovo 70 posto konzumenata su žene, koje godišnje na kavu potroše oko 2.300 dolara. S druge strane, muškarci izdvoje manje od dvije tisuće dolara godišnje, prenosi Forbes BiH.
Statistički podaci pokazuju da je, nakon nafte, kava druga najvažnija izvozna roba na svijetu, dok su njezini najveći proizvođači Brazil, Vijetnam i Kolumbija. Skandinavci troše najviše kave – na vrhu su građani Finske, Norveške, Islanda, Danske, Nizozemske i Švedske, a slijede ih Švicarci, Belgijci, Luksemburžani i Kanađani.
U Bosni i Hercegovini, gdje je 500 grama kave dosegnulo cijenu od 14 do 15 KM, godišnje se popije oko 1,5 milijardi šalica, odnosno prosječno četiri kave dnevno po osobi.
"Zbog različitih faktora. Klimatske promjene uzrokovale su smanjenje prinosa biljaka, odnosno količine plodova i samim time broja sjemenki ("zrna") koje proizvodi svaki grm. Zatim, tu su i geopolitički razlozi: trgovački brodovi koji su dopremali kavu u Europu iz jugoistočne Azije i srednje Afrike nekada su prolazili kroz Crveno more. Sada zbog napada Huta moraju oploviti Afriku, a troškovi transporta rastu. Tu je i rast cijene energije potrebne za preradu, što je prije svega uzrokovano ratom u Ukrajini. I činjenica da cijenu kave određuju dva strana tržišta – New York za Arabicu i London za Robustu – tako da tečaj dolara i funte igra važnu ulogu. Konačno, postoje i spekulacije, i financijske i u lancu distribucije, potaknute činjenicom da kava od proizvođača do potrošača prolazi kroz ruke 11 različitih osoba", izjavio je Michele Oliva, molekularni biolog za talijanski "Corriere della Sera".
"Biljke kave rastu u području između Tropika Raka i Tropika Jarca, a posebice sorta Arabica najbolje uspijeva na temperaturama između 18 i 22 °C. No zbog globalnog zatopljenja biljke su gotovo stalno izložene višim temperaturama i konstantnom stresu, zbog čega sporije rastu i daju manje plodova. Uz to, porast globalne temperature pogoduje širenju patogena, poput gljivica i insekata, koji postaju sve agresivniji. Tome se pridružuje i smanjenje broja ptica koje se hrane tim insektima", navodi Oliva.
Dodaje da su ekstremne klimatske pojave – poplave i suše – sve češće i snažnije. Tijekom sezone 2023.–2024. suša je uništila 20 % uroda u Vijetnamu, dok su mraz i suša u Brazilu 2022. godine desetkovali proizvodnju. Procjenjuje se da bi više temperature mogle prepoloviti površine pogodne za uzgoj kave do 2050. godine.
Oliva procjenjuje da bi se u Italiji sljedeće godine u kafićima kava mogla plaćati dva eura. U nekim ugostiteljskim objektima u BiH ta je cijena već postala uobičajena.
