Govor mržnje i dalje je značajan izazov u digitalnom okruženju, osobito među mladima koji se najviše izražavaju putem društvenih mreža. Komentari ispunjeni uvredama, predrasudama i netolerancijom često se šire bez razmišljanja o posljedicama koje mogu imati na pojedince i društvo u cjelini. Zbog toga je ključno kontinuirano raditi na osvještavanju štetnosti govora mržnje – kako kod mladih, tako i kod odraslih.
O ovoj temi se govorilo u četvrtak, 15. 5. 2025. godine u Pozorišnoj kafani na The Hive Event Crawl Vol. 5: Moć riječi koji je udruga The Digital Hive Association realizirala u okviru projekta NE hejtaj uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Peto izdanje ovog formata događaja donijelo je panel diskusiju na kojoj su, uz moderatora Borisa Čerkuča, sudjelovali Berislav Jurič, književnik i novinar, dobitnik brojnih nagrada, autor animiranog serijala Obitelj Grabo i koscenarist dokumentarca Stigme, trenutačno predsjednik Upravnog odbora Vijeća za tisak i online medije, Maida Bešo, psihologinja i psihoterapeutkinja s više od 15 godina iskustva, zaposlena u Centru za psihološku podršku „Sensus“ u Mostaru i Dalibor Dado Milas, sveučilišni predavač i medijski djelatnik.
Govornici su se na samom početku osvrnuli na precizniju definiciju govora mržnje ističući da je i trač format govora mržnje, a da su današnje društvene mreže pridonijele olakšavanju širenja ovakvog govora. Više puta je istaknuto da je govor mržnje posljedica mentalne higijene i nerazumijevanja odgovornosti koju sa sobom nosi svaka izgovorena riječ, čak i ona koja se sa sugovornikom dijeli u online svijetu bez kontakta očima.
Uzrok čestom govoru mržnje leži u nedostatku kulture dijaloga u društvu, ali i nezadovoljstvu i usamljenosti pojedinaca u vlastitim životima. Istaknuto je da istraživanja pokazuju da ljudi, poglavito mladi, nikada nisu bili povezaniji, ali usamljeniji u odnosima koji su sve češće samo površni.
Govornici su odgovornost stavili na medije koji su nerijetko generatori mržnje i platforma koja pruža pojedincima dijeljenje komentara o drugima bez razmišljanja o posljedicama. Medijska pismenost u društvu je na niskoj razini što se očituje i u činjenici da se najčešće komentari ostavljaju već nakon pročitanog naslova ili prve rečenice medijskog teksta bez detaljnog čitanja svih informacija. Odgovornost leži i u obrazovnom sustavu koji kvalitetom u svim svojim fazama mora doprinositi jačanju svijesti svakog pojedinca o posljedicama govora mržnje.
Govornici su se na kraju dotaknuli i potencijalnih rješenja od kojih najkompleksnije ističe promjenu sustava i svih kotača u istom, ali i onih koji naglasak stavljaju na uvođenje kazni i provedbu zakona u pogledu reakcija na govor mržnje u komentarima u online svijetu. Ipak, najveći naglasak je stavljen na promjenu pojedinaca, emocionalnu pismenost i shvaćanje da se slovima može činiti loše te da izgovorene riječi nisu bez posljedica.
Ovaj događaj predstavlja treći događaj u nizu koji je udruga The Hive organizirala u prethodnom periodu u Tuzli i u Sarajevu. U nastavku projekta je planirana snažna marketing kampanja s ciljem jačanja svijesti mladih o prepoznavanju i borbi s govorom mržnje.
