U Bosnu i Hercegovinu investirano oko 11 milijardi KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Podaci o dosadašnjim ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu pokazuju da postoji prostor za investiranje u našu zemlju, ali da se promociji investiranja i stvaranju uvjeta za investiranje mora pristupiti mnogo agresivnije, a najbolji način je putem efikasnijeg provođenja scenarija reformi.

Izjavio je to guverner Centrale banke BiH Kemal Kozarić prilikom nedavnog predstavljanja Bijele knjige koju je u Sarajevu upriličilo Vijeće stranih investitora (VSI) BiH.

Precizirao je da podaci o stranim ulaganjima za devet mjeseci 2013. pokazuju umjeren oporavak te da je u posljednjih 10 godina u Bosnu i Hercegovinu investirano oko 11 milijardi KM, od čega najviše u oblasti financijskog posredovanja, pošta i telekomunikacija, trgovine naveliko i posredovanje u trgovini, proizvodnje koksa i derivata nafte te proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića.

Također, trenutno dostupni makroekonomski pokazatelji za 2013. povoljniji su od prošlogodišnjih i pokazuju rast BDP-a do jedan posto (u 2012. -0,5 posto), rast industrijske proizvodnje od 6,2 posto za devet mjeseci (u 2012. -5,2 posto) i prosječnu inflaciju na godišnjoj razini od 0,8 posto (u 2012. 2,1 posto).

''Ono što osigurava priliv stranih izravnih investicija u jednoj zemlji svakako je politička stabilnost i sigurnost, ekonomski progres, a vrlo bitna komponenta je imidž koji zemlja prezentira. Ekonomski rast može biti postignut intenziviranjem razvoja realnog sektora ekonomije, efikasnim provođenjem reformi, a naročito kroz fiskalni dio reformi te stvaranjem preduvjeta za jačanje poslovnog ambijenta'', istakao je Kozarić.

Dodao je da bi radi poboljšanja vanjskotrgovinske situacije BiH bilo preporučljivo napraviti detaljnu analizu s mikroaspekta i to robe koja najviše intenzivira porast bh. uvozne komponente, na način da budu identificirani glavni partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni te vrsta, količina i cijena robe koja se od njih uvozi.

''Potrebno je ojačati poljoprivrednu politiku BiH kroz promociju bh. gospodarstva na međunarodnom tržištu i rješavanju unutrašnjih prepreka za izvoz, a naročitu pažnju treba obratiti i na izvozne kapacitete zemlje, naročito na sirovinsku komponentu izvoza - tu granu ne treba eksploatirati nego se fokusirati na razvoj i izvoz finalnih grupa proizvoda te poticati razvoj infrastrukture u oblasti standarda, certificiranja i kvaliteta u skladu s pravilima EU'', smatra Kozarić.

Po njegovom mišljenju, potrebne fiskalne reforme odnose se uglavnom na adekvatnu alokaciju javnih prihoda, smanjenje javne potrošnje, jačanje transparentnosti i odgovornosti u prikupljanju i trošenju javnih prihoda, podršku razvoju poduzetništva i naročito bržem rastu privatnog sektora i smanjenje političkog rizika.

''Kada je riječ o stvaranju poslovnog ambijenta nužno je jačati jedinstveni ekonomski prostor u BiH, poboljšati efikasnost pravnog sustava, uspostaviti zakonski i institucionalni okvir za slobodnu konkurenciju i zaštitu potrošača, stimulirati regionalni ekonomski razvoj, povećati mobilnost radne snage i ukloniti administrativne prepreke za domaća i strana ulaganja'', naglasio je Kozarić.

Podcrtao je da Bosna i Hercegovina mora voditi računa o tome da je makroekonomski kontekst veoma važan i da mora biti detaljno precizirano koji sektori rastu i po kojim stopama, kakva je produktivnost ekonomije, konkurentnost, realni efektivni kurs, transparentnost i slično.

''Realni sektor je oblast čiji potencijal treba iskoristiti radi razvoja ekonomije BiH. Tu činjenicu bi sve razine vlasti i odgovarajuće institucije trebali prepoznati i raditi na stalnom provođenju reformi koje će usmjeriti BiH u pravcu željenog razvoja'', poručio je Kozarić.