Tržište nafte na rubu: Cijene bi mogle dosegnuti povijesni maksimum

Iako je tržište nafte dosad pokazivalo iznimnu otpornost, ta stabilnost suočena je s najvećim izazovom od početka rata s Iranom. Energetska industrija uspijevala je amortizirati poremećaje i zaštititi potrošače od velikog rasta cijena.

Iako su cijene sirove nafte tijekom sukoba rasle, nikada nisu premašile razinu od 128 dolara po barelu iz 2022. godine, a kamoli rekordnih 146 dolara iz 2008. Međutim, pritisak na Bliskom istoku jača i nova eskalacija mogla bi cijene gurnuti iznad povijesnih maksimuma, piše CNN.

Cijena iznad 100 dolara

"Sukob ulazi u osjetno opasniju fazu", rekla je Helima Croft, voditeljica globalne strategije u RBC Capital Marketsu.

"To bi moglo promijeniti percepciju onih koji su vjerovali da će tržište uvijek naći rješenje", dodala je.

Cijena nafte u četvrtak je prvi put od svibnja premašila 100 dolara. Cijene benzina stabilizirale su se iznad 4 dolara, a dizel se prodaje za više od 5,20 dolara po galonu. Podaci s tržišta obveznica upućuju na to da je zabrinutost zbog inflacije na najvišoj razini tijekom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa.

Gotovo svi mehanizmi koji su u proteklih pet mjeseci obuzdavali cijene sada su ili oslabjeli ili potpuno nestali, pa postoji rizik od njihova daljnjeg značajnog rasta.

Prekinuti putevi izvoza

Nakon iranskih napada na tankere u Hormuškom tjesnacu, koji su zaustavili veći dio prometa, tržište se prilagodilo. Prema podacima JPMorgana, oko sedam milijuna barela nafte dnevno, umjesto kroz Perzijski zaljev, preusmjereno je cjevovodima prema Crvenom moru.

Međutim, iz Capital Economicsa ističu da su sada i ti alternativni pravci ugroženi. Hutistička blokada tjesnaca Bab-al-Mandeb zatvorila je još jedan ključni prolaz za otprilike pet milijuna barela saudijske nafte dnevno.

Saudijci tu naftu mogu preusmjeriti sjevernije kroz Sueski kanal, ali najveći, potpuno natovareni tankeri ne mogu proći tim putem, objašnjava Natasha Kaneva iz JPMorgana. Čak i ako se nafta prebaci na manje brodove, putovanje preko Sredozemlja i oko Afrike produžuje se s uobičajena četiri na osam tjedana.

Problem s osiguranjem tankera

Dosad su brodovi koji su prolazili Hormuškim tjesnacem plaćali visoke premije za ratni rizik, ali osiguranje je bilo dostupno. Sada je i to neizvjesno. Lloyd’s Market Association (LMA), udruženje pomorskih osiguravatelja, u četvrtak je izrazilo sumnju hoće li brodovi u budućnosti uopće moći dobiti police osiguranja za prolazak tjesnacem.

Problem je nastao jer Iran planira ponovno uvesti naknadu od 1 do 2 dolara po barelu nafte, što bi režimu donosilo milijune dolara po brodu. Za osiguravatelje je to neprihvatljivo. LMA u novoj klauzuli navodi da je plaćanje te naknade Iranu protuzakonito jer se njime krše američke sankcije.

Plaćanje naknade moglo bi poništiti cijelu policu, što za brodarske kompanije predstavlja golem rizik. S obzirom na to da Iran ustraje u svom pravu da napada brodove koji ne plate naknadu, za njih praktički više ne postoji siguran put iz tjesnaca.

Sukob se širi na Rusiju

Problem za globalno energetsko tržište dodatno su zakomplicirali ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije i terminal Kaspijskog naftovoda u Crnom moru. Ti su napadi izazvali veliku nestašicu goriva u Rusiji, zbog čega je Moskva zabranila izvoz dizela.

Time je s tržišta povučena ogromna količina goriva. Prije zabrane, Rusija je izvozila 800.000 barela dizela dnevno, što čini 12 % svjetske opskrbe, kaže Andy Lipow, predsjednik tvrtke Lipow Oil Associates. Ukrajinski udari u Crnom moru ugrozili su i opskrbu sirovom naftom.

Iako taj naftovod ne transportira najveće količine, njegovim zatvaranjem s tržišta bi nestalo 1,7 milijuna barela dnevno, i to upravo u trenutku kad su blokirani i alternativni pravci za naftu iz Hormuškog tjesnaca.

Sve niže zalihe nafte

Ključna razlika između situacije na početku rata s Iranom i danas jest količina nafte u skladištima. Prije rata zalihe su bile na povijesno visokim razinama, dok su u posljednjih pet mjeseci pale za 1,3 milijarde barela, pokazuju podaci tvrtke Pickering Energy Partners.

To je osobito problematično za Sjedinjene Države, čije su strateške rezerve od proljeća smanjene za 116 milijuna barela i sada su na najnižoj razini od 1983. godine. Preostalo je samo 60 milijuna barela do zakonski propisanog minimuma.

I komercijalne zalihe u SAD-u blizu su operativnog minimuma. Predsjednik Trump je u lipnju izjavio da bi takav razvoj događaja mogao izazvati "ekonomsku katastrofu" i da bi ga zbog toga mogli uspoređivati s Herbertom Hooverom, predsjednikom iz doba Velike depresije.

Nafta koja je ranije bila dostupna iz Hormuškog tjesnaca više ne može pomoći. U lipnju, tijekom kratkog primirja, iz tjesnaca je izašlo više od 200 milijuna barela. Sada se ondje nalaze samo 44 broda, dok ih je neposredno prije potpisivanja primirja bilo 97, navodi Naveen Das, analitičar tvrtke Kpler.

Potražnja i očekivani rast cijena

Potražnja za naftom u posljednjih pet mjeseci bila je manja, uglavnom zato što je Kina prije rata stvorila značajne zalihe pa nije morala uvoziti velike količine po visokim cijenama. Ipak, Kina se na te zalihe ne može oslanjati dugoročno.

Prema procjeni Natashe Kaneve, zaliha ima za još otprilike tri do četiri mjeseca, nakon čega će morati povećati uvoz. Time se otvara pitanje koliko dugo cijene mogu ostati na sadašnjim razinama. S obzirom na ograničenu ponudu, cijene su i dalje relativno stabilne jer pad potražnje još uvijek ublažava pritisak na opskrbne lance.

No, ako se situacija ne promijeni, cijene će nastaviti rasti, smatra Daan Struyven iz Goldman Sachsa. On predviđa da bi nafta do listopada mogla dosegnuti razine iz 2022. i premašiti 120 dolara po barelu.

Helima Croft procjenjuje da je prijetnja još veća. Prema njezinim riječima, u slučaju izbijanja otvorenog regionalnog sukoba, cijena nafte mogla bi premašiti 150 dolara po barelu i postaviti novi povijesni rekord.