Trpe uglavnom korisnici velikih kredita, banke ne preuzimaju teret krize, državni organi šute

Dramatičan rast švicarskog franka pod utjecajem dužničke krize u dijelu eurozone te nivoa zaduživanja SAD-a novi je udar na korisnike kredita koji imaju valutne klauzule u vezi sa švicarskim frankom.

Državni organi koji bi trebali raditi monitoring u ovakvim situacijama uglavnom nisu raspoloženi za izjave jer ne žele snositi dio odgovornosti za otežanu otplatu uglavnom stambenih, dakle dugoročnih kredita s kojom su suočeni mnogi građani.
Teret krize morale bi snositi i banke, a ne samo građani, ali zato moraju konačno početi raditi regulatorni organi koji su za vrlo male iznose omogućili prodaju banaka u ovoj zemlji.

Džemalu Hodžiću kreditna je rata za investicijski kredit od 300.000 švicarskih franaka za četiri godine porasla za čak 1.000 maraka. Prvo, ugovorom opravdano, 2008. godine zbog rasta europske kamate. No, ubrzo se Hodžić uvjerio u anarhičnu i lihvarsku politiku banaka kad je europska kamata počela padati.

''Stopa libora je 31.12.2008. pala na jedan. Kada sam ih kontaktirao da primijenimo potpuno isto pravilo koje su oni primijenili kada su mi povećali kamatnu stopu, banka je to odbila'', tvrdi Hodžić.

Na preporuku regulatora Federalne agencije za bankarstvo, tužio je Hodžić Hypo Banku. Zbog sporog pravosuđa i indolentne države, on je u rukama - banke. ''Još uvijek uspijevam plaćati kredit. Međutim, ukoliko se nastavi trend franka, nisam siguran do kada ću moći, a samo se mogu pitati što je sa drugim ljudima'', kaže on.

Vlada Hrvatske ima odgovor i, iako kratkoročne, četiri varijante mjera pomoći svojim građanima - zamrzavanje tečaja na račun banke, konverzija kredita iz franka u euro, ukidanje valutne klauzule i umanjenje kamata. Sve bi to mogla i morala uraditi i BiH. Vlade entiteta, Agencija za bankarstvo, Centralna banka, komercijalne banke – svi oni imaju interesa da sjednu i pregovaraju, kaže Mijo Mišić, izvršni tajnik Udruženja banaka BiH.

No, u BiH su na kolektivnom godišnjem odmoru i nema vlade koja bi od banaka mogla tražiti da pridonesu i podmetnu svoja u krizi neokrznuta leđa. Donekle je utješna ranije donesena odluka Agencije za bankarstvo o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza koja omogućava građanima produženje roka otplate za najmanje 12 mjeseci.

''Banke su svojim komitentima koji uredno plaćaju svoje obaveze dali mogućnost podnošenja zahtjeva za konverziju, odnosno za promjenu valutne klauzule vezane za švicarski franak u valutu klauzulu vezanu za euro, uz pripadajuću kamatnu stopu na tu vrstu kredita'', kaže Željka Stanić, glasnogovornica Agencije za bankarstvo FBiH.

Krediti u švicarskim francima u FBiH iznose oko 404 milijuna KM i diglo ih je oko 4. 900 građana koji su prepušteni sami sebi, jer su odgovornosti podijeljene i niko faktički nije odgovoran. Državno ministarstvo financija priznaje nemoć. Krivicu za monetarnu politiku prebacuju na Centralnu banku koja je zbog currency boarda borda nemoćna da utječe na rad komercijalnih banaka. Agencija za bankarstvo krivicu prebacuje na državu iako je ona supervizor banaka. Federalno ministarstvo finacija čeka regionalni rasplet priče.

Sreća u nesreći je što švicarska ekonomija neće dugo moći izdržati ovako visok tečaj franka. Država, od koje obični građani uglavnom nemaju koristi, ne trpi štetu jer su devizne rezerve gotovo 100% u eurima.