The Economist: prijeti li BiH i Hrvatskoj rat jajima?

Trgovinske razmirice na Balkanu mogu biti najave rata. Austrougarska je 1906. odlučila zabraniti izvoz svinjetine iz Srbije. Ovaj slabo poznat događaj, nazvan Svinjskim ratom, je bio jedan u nizu epizoda koje su dovele do atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu i naknadne kataklizme.

Čitatelji mogu zabilježiti i rat jajima između BiH i Europske unije, točnije Hrvatske.
Kada Hrvatska 1. srpnja 2013. postane članicom EU, njene granice sa Slovenijom i Mađarskom će postati nevažne. Druge granice (sa Srbijom, Crnom Gorom i BiH) će biti vanjske granice Unije. Granice sa Srbijom i Crnom Gorom nisu toliko važne, prva je relativno kratka, a druga je zanemariva.

Štoviše, i Srbija i Crna Gora imaju uređene sustave izvoza. Kad ove zemlje izvoze mliječne proizvode, jaja i meso (uključujući i srbijansku posebnu svinjetinu), ovi proizvodi će imati pečat odobrenja od agencija Unije, koji potvrđuju njihovu ispravnost.

BiH je druga priča. Nitko se ne može složiti o dužnostima i ovlaštenjima. Republika Srpska traži da se gotovo sve ovlasti prenesu na razinu entiteta, dok Bošnjaci žele veće ovlasti države. Poljoprivreda predstavlja oko 10% GDP-a, dok u Europskoj uniji poljoprivreda čini samo 2% GDP-a. Unatoč tome, BiH nema ministarstvo poljoprivrede, a kamoli agencije koje će certificirati izvozne proizvode.

Ukoliko se nešto ubrzo ne promijeni, bh. mliječni proizvodi, meso i jaja će se prestati izvoziti u Hrvatsku.

Hrvatske vlasti to pretjerano ne zanima. Jedan njihov predstavnik je neosjetljivo rekao kako se Bosanci trebaju zajedno dogovoriti o tome. Neimenovani dužnosnik iz BiH, koji pjeni zbog nemogućnosti dogovora bh. lidera, je izjavio kako ovo vodi prilično bizarnoj situaciji.

Ono što je još gore, samo će dva granična prijelaza na granici dugoj 1010 kilometara biti opremljena za transport prehrambenih proizvoda. To će biti teško za većinu manjih proizvođača: dodatni troškovi transporta bi mogli uništiti njihove poslove. Na ovom pitanju hrvatske vlasti priznaju problem. Duži transport robe do ovih graničnih prijelaza bi mogao negativno utjecati i na njihov izvoz. Nadaju se kako će EU dati novac za opremanje dodatnih graničnih prijelaza nakon 2013.

Drugi problem će se pojaviti u Neumu, na Jadranu. Ovaj mali grad je izlaz BiH na more. To je dio tankog pojasa zemlje koji presijeca Hrvatsku, još od 1699. kad je Bosna bila dijelom Otomanskog carstva. Kako su i BiH i Hrvatska dijelom CEFTA-e, regionalne trgovinske unije, Neum nije predstavljao prevelik problem, jer su automobili i kamioni mogli prolaziti bez većih problema.

Tijekom ljeta se stvore veće kolone, a poznati hrvatski povjesničar Ivo Banac tvrdi kako su se revnosni hrvatski carinici već počeli pripremati za članstvo u EU ispitujući putnike jesu li kupili sir u Neumu ili s druge strane granice, unatoč činjenici kako male količine prehrambenih namirnica za osobnu uporabu neće biti predmetom regulativa Europske Unije.

Stvari će 2013. postati komplicirane za prijelaz kamiona preko granice. Obje strane neumskog kopnenog pojasa će postati vanjska granica EU, te će kamioni morati trošiti i vrijeme i novac na carinske pečate koji će se provjeravati nakon samo nekoliko kilometara pri ponovnom ulasku na područje EU, ili će morati koristiti jednako spore trajekte koji zaobilaze Neum.

Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, za koju se predviđa kako će postati slijedeća ministrica vanjskih poslova, predlaže pretvaranje obične ceste u autocestu na čijim bi se izlazima vršila carinska kontrola, što bi omogućilo automobilima i kamionima nesmetan prolaz iz jednog dijela Hrvatske u drugi.

Još jedna neobičnost u Neumu su njegovi žitelji koji su uglavnom bh. Hrvati. Skoro svi bh. Hrvati imaju hrvatske putovnice, te će biti građani EU, unatoč tome što ne žive u njoj. Oni će imati sva prava, pa i radna, kao da žive u EU. Bh. Srbi i Bošnjaci neće imati tu privilegiju, te će se osjećati građanima drugog reda u usporedbi s Hrvatima.

Ovo bi moglo izvući bh. političare iz njihovih političkih rovova i ohrabriti ih na brzi dogovor o tome tko je zadužen za standarde sigurnosti hrane i dovoljno ih usmjeriti prema zajedničkom radu s Hrvatskom na poboljšanju graničnog prometa. Ukoliko se to ne dogodi, rat jajima će pokazati običnim ljudima u BiH kako neuspjeh njihovih vođa u postizanju dogovora ima svoje posljedice. Možda će, tek onda, bankrotirani poljoprivrednici bacati trula jaja na svoje političke vođe.