Svjetske cijene hrane pale, šećer sve skuplji

Svjetske cijene hrane u listopadu su blago pale zbog slabije međunarodne potražnje i nižih cijena žitarica, mesa i mliječnih proizvoda. Istodobno, šećer je poskupio četvrti mjesec zaredom, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

FAO-ov indeks cijena hrane u listopadu 2026. iznosio je prosječno 133,9 bodova, što je 1,2 posto manje nego u rujnu. U odnosu na isti mjesec prošle godine cijene su ipak više za 5,9 posto, dok su 16,4 posto ispod rekordne razine zabilježene u ožujku 2022. godine.

Žitarice pojeftinile, šećer sve skuplji

Najveći pad zabilježen je kod žitarica, čiji je indeks cijena smanjen za 4,5 posto u odnosu na rujan.

Cijene pšenice pale su nakon četiri uzastopna mjeseca rasta, ponajprije zbog slabije međunarodne potražnje i povoljnijih izgleda za proizvodnju, osobito u Argentini. Padu su pridonijela i očekivanja ublažavanja ograničenja izvoza preko Crnog mora, iako logistički problemi u toj regiji i dalje otežavaju trgovinu.

Pojeftinio je i kukuruz, nakon što su njegove cijene u rujnu dosegnule najvišu razinu u posljednje tri godine. Na pad su utjecali žetva u Sjedinjenim Američkim Državama i očekivanja veće ponude iz Južne Amerike.

S druge strane, cijene riže porasle su za 1,6 posto zbog kašnjenja žetve u pojedinim izvoznim zemljama i nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Cijene biljnih ulja blago su porasle, za 0,3 posto, pri čemu je poskupljenje sojina i suncokretova ulja nadmašilo pad cijena uljane repice.

Meso je pojeftinilo za 1,2 posto, a mliječni proizvodi za 1,1 posto. Kod mliječnih proizvoda najveći utjecaj imali su pad cijena maslaca i sira, obilna ponuda i slabiji interes kupaca.

Šećer je, međutim, nastavio poskupljivati. Njegov indeks cijena porastao je za 6,6 posto u odnosu na rujan te za čak 28,8 posto u odnosu na listopad prošle godine, dosegnuvši najvišu razinu od prosinca 2024.

Glavni razlog su obilne kiše koje su poremetile žetvu i preradu šećerne trske u brazilskoj proizvodnoj regiji Centre-South, uz zabrinutost zbog proizvodnje u Indiji, Europskoj uniji i Tajlandu.

U BiH porasla proizvodnja pšenice i kukuruza

Prema dostupnim podacima, proizvodnja žitarica u Bosni i Hercegovini tijekom 2025. godine porasla je na 1,27 milijuna tona, u odnosu na 1,21 milijun tona godinu ranije.

Proizvodnja pšenice povećana je na 296.300 tona, dok je proizvodnja kukuruza dosegnula 800.700 tona.

Istodobno, FAO očekuje blago smanjenje globalne proizvodnje žitarica u 2026. godini.

Prema najnovijim procjenama, svjetska proizvodnja trebala bi iznositi 2,999 milijardi tona. Iako je to manje od rekordne proizvodnje ostvarene 2025. godine, riječ je o drugoj najvećoj zabilježenoj količini.

Očekuje se pad svjetske trgovine žitaricama

FAO predviđa da će svjetska trgovina žitaricama u tržišnoj sezoni 2026./2027. pasti za 3,3 posto, na 507,7 milijuna tona.

Najveći pad očekuje se u trgovini pšenicom, i to za 8,6 posto, zbog smanjenih isporuka glavnih izvoznika te ograničenja u opskrbi i logistici.

Unatoč tome, svjetske zalihe žitarica trebale bi porasti za 1,8 posto do kraja tržišne sezone, ponajprije zbog većih zaliha pšenice u Rusiji i Ukrajini.

Procjenjuje se da će zalihe odgovarati 32,4 posto godišnje svjetske potrošnje žitarica, nešto više nego prethodne sezone.

U 41 zemlji potrebna pomoć u opskrbi hranom

Prema najnovijem FAO-ovu izvješću, 41 zemlja i teritorij i dalje trebaju vanjsku pomoć u opskrbi hranom. Od tog broja čak 31 nalazi se u Africi.

Sukobi i nesigurnost ostaju glavni uzroci najtežih oblika akutne nesigurnosti opskrbe hranom, dok nepovoljni vremenski uvjeti povezani s fenomenom El Niño dodatno pogoršavaju stanje u pojedinim regijama.

FAO upozorava da bi posljedice na poljoprivrednu proizvodnju u nekim područjima mogle ostati izražene i tijekom 2027. godine.

U najnovijem mjesečnom pregledu AMIS Market Monitor navodi se da su svjetska tržišta glavnih poljoprivrednih proizvoda i dalje relativno dobro opskrbljena. Ipak, neizvjesnost povezana s vremenskim prilikama i trgovinskim politikama otežava procjene budućeg kretanja cijena.