Ekonomska situacija u BiH opterećena je siromaštvom, slabo obrazovanom populacijom, međunarodnim neizvjesnostima i domaćim političkim svađama, neki su od navoda u najnovijem izvještaju Svjetske banke o stanju zapadnobalkanskih ekonomija, u dijelu koji se odnosi na BiH.
Kako bi ispunila ekonomske kriterije, BiH mora istovremeno raditi na tri velike grupe reformi. BiH mora, kako je naglašeno, paralelno postići napredak u integraciji unutrašnjeg tržišta, jačati državni nadzor i regulatorne institucije, kao i smanjiti pretjerano veliki javni sektor.
"BiH je imala koristi od makroekonomske stabilnosti tijekom proteklog desetljeća kroz tri ključne politike: valutni odbor vezan za euro, naplatu neizravnih poreza u cijeloj zemlji i perspektivu učlanjenja u EU", naglašeno je.
Napomene radi, valutni odbor je konvertibilnost bh. marke, odnosno fiksni kurs prema euru. Svjetska banka, naime, smatra da je ova politika učvrstila povjerenje u monetarni sustav u BiH i da je to pogodovalo ekonomskom rastu, pišu Nezavisne novine.
Drugu važnu činjenicu za ekonomsku stabilnost Svjetska banka vidi u konzervativnoj fiskalnoj politici u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su fiskalni suficiti, odnosno viškovi u budžetima, kako je naglašeno, iznosili jedan do tri posto bruto domaćeg proizvoda. Iako se fiskalna disciplina pogoršala u doba pandemije koronavirusa, ističu da je javni dug ipak ostao relativno nizak, na 34 posto bruto domaćeg proizvoda.
"Usprkos postizanju realnog rasta prihoda od tri posto godišnje od 2015. godine, BDP po glavi stanovnika i dalje je na samo trećini prosjeka 27 članica EU", istaknuli su.
Upozoravaju da je BiH i dalje izložena znatnoj ranjivosti na ekonomske šokove, s obzirom na to da je čak 40 posto stanovništva izjavilo da ne može sastaviti kraj s krajem u roku od mjesec dana ako bi ostali bez prihoda.
"Visoka stopa siromaštva povezana je sa slabom participacijom na tržištu rada i nižom obrazovanošću stanovništva, a među najranjivijima su starija domaćinstva i domaćinstva s dvoje i više djece ili članovima s invaliditetom", stoji u ovom izvještaju.
Jedna od najvažnijih poruka izvještaja je da nizak nivo investicija i ekonomski model temeljen na slaboj domaćoj potrošnji otežava šanse za sustizanje europskog prosjeka.
Bez ubrzavanja strukturalnih reformi, koje bi uključivale reformu i kontrolu javnih poduzeća, poboljšanje poslovnog ambijenta, smanjenje troškova rada i tranzicije s ekonomije zasnovane na uglju na zelenu energiju, u Svjetskoj banci, praktično, upozoravaju da ovaj cilj nećemo moći dostići.
Ekonomski parametri u zemlji, prema njihovoj analizi, ne izgledaju dobro, s obzirom na to da upozoravaju da je industrijska proizvodnja nastavila da opada, koju nije mogao da nadomjesti rast plata koji je samo doveo do jačanja inflacije.Iako na pozitivnoj strani vide rast bruto domaćeg proizvoda na 2,7 posto u ovoj i na 3,1 u narednoj godini, ipak očekuju rast inflacije zbog navedenih strukturalnih problema, ali i globalne ekonomske nesigurnosti.
Osim ovih razloga, neizravno kriziziraju i odluke domaćih vlasti da povećaju plaće i povećavanje davanja za beneficije.
Svjetska banka ocjenjuje da će veći dio energije biti potrošen na europske integracije, a da za ove ekonomske mjere koje bi riješile strukturalne probleme neće biti kapaciteta. Rizici za pogoršanje situacije su, kako je naglašeno, znatni.
"Potencijalna eskalacija globalne ekonomske nesigurnosti i domaćih političkih sukoba mogli bi dovesti do manje investicija i kašnjenja u sprovođenju ključnih ekonomskih strukturnih reformi. Sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku također bi mogli obuzdati europsku ekonomiju, što bi dalje moglo uticati na izvoz, direktna strana ulaganja i doznake iz inostranstva", zaključuju oni svoju sumornu prognozu.
