Svijetu prijeti nova kriza

Tri godine nakon bankrota američke investicione banke "Lehman Brothers", svjetski financijski sistem je ponovo na putu da zapadne u još jednu veliku krizu, a u opasnosti su oporavak globalne privrede i buduće uređenje Europe, navodi se u analizi agencije Reuters.

Sve su glasniji pozivi financijskim liderima najvećih svijetskih gospodarstava, koji se krajem ovog radnog tjedna sastaju radi odluke o preduzimanju odlučnijih mjera za razrješenje krize, pri čemu pomoć ne bi bila u tolikom obimu kao paket od jednog bilijuna dolara iz ožujka 2009. godine, ali ipak jednako značajna kad je riječ o mjerama.

Glavni izazov je da se izbjegne da državna dužnička kriza sa epicentrom u Grčkoj preraste u pravu bankarsku krizu, i to će biti centralna tema razgovora sastanka Grupe 20 najrazvijenijih svjetskih gospodarstava i onih sa brzim rastom u četvrtak i petak, 22. i 23. rujna, u Washingtonu.

Takva kriza bi mogla da zahvati i druge prezadužene europske države, što bi rezultiralo nekontroliranim bankrotima i ponovo bacilo taj region i svijet u cjelini u ekonomsku i financijsku krizu, smatraju analitičari Reutersa.

"Ušli smo u opasnu novu fazu krize. Da bismo iz nje isplovili, potreban nam je snažan politički vjetar u čitavom svijetu, liderstvo, a ne balansiranje na ivici", izjavila je u četvrtak izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde.

Političke prepreke rješenju krize su i dalje značajne, ali ako bar dijelove programa za rješenje krize odobre ministri financija i guverneri centralnih banaka država G20, a njihove vlade nastave da ih primjenjuju, stručnjaci ističu da bi turbulencije na tržištu trebalo da popuste.

Pogoršanje krize podstiču dva faktora: političko neslaganje unutar Europe oko toga u kojoj mjeri treba podržati prezadužene članice eurozone, koje primjenjuju oštre mjere štednje, kao i ranjivost europskog bankarskog sistema, posebno u Francuskoj, gdje banke posjeduju 671,6 milijardi eura vrijedne obveznice članica eurozone sa visokim javnim dugom.

Ta dva faktora podstiču jedan drugog i čine začarani krug, upozoravaju ekonomisti. Da bi se to prekinulo, preduzimaju se, između ostalog, slijedeće mjere: sve više centralnih banaka u svijetu olabavljuju monetarnu politiku, europski ministri financija razmatraju povećanje obima 440 milijardi eura vrijednog Europskog fonda za financijsku stabilnost, a vlade postižu napredak, iako spor, na sniženju proračunskog deficita.

Posljednji sastojak plana za rješenje krize čini politička rješenost za provođenje paketa mjera. "Alternativu čini politička paraliza, koju trenutno vidimo u mnogim zemljama i koja bi mogla da rezultira značajnim rizicima na duže staze. To predstavlja veliki razlog za zabrinutost", upozorio je stručnjak neprofitne konsultantske organizacije "Brookings Institutions", Eswar Prasad.