Suša ugrozila pčele, zimi bi mogli izgubiti četvrtinu pčelinjih zajednica

Ekstremne suše, nedostatak peluda, sve slabiji prinosi meda i uvoz meda sumnjive kvalitete neki su od najvećih izazova s kojima se suočavaju pčelari u Republici Srpskoj, a predsjednik Saveza udruga pčelara RS Darko Marjanović upozorava kako bi tijekom predstojeće zime mogli izgubiti najmanje četvrtinu pčelinjih zajednica.

Marjanović je u razgovoru za Fenu rekao kako je početak ove godine pčelarima u mnogim krajevima ulijevao nadu jer su prinosi bili u skladu s višegodišnjim prosjekom, ali je izrazito sušno razdoblje tijekom srpnja, kolovoza i rujna poništilo dio tih rezultata.

Pčele troše med za zimu

"Na svom pčelinjaku mjerio sam gubitak od 15 kilograma na pčelarskoj vagi. To znači da pčele nisu gubile na snazi i brojnosti, nego su jednostavno potrošile 15 kilograma meda koji su imale za zimu. To se dogodilo u srpnju i kolovozu, kada bi u normalnim uvjetima trebale prikupljati dodatne zalihe", rekao je Marjanović.

Prema njegovim riječima, suša ne utječe samo na količinu meda nego i na dostupnost i raznovrsnost peluda, koji je nužan za pravilan razvoj pčela. Posebno je važno da pčele koje se razvijaju tijekom kolovoza budu dobro hranjene jer upravo one trebaju preživjeti zimu i živjeti znatno duže od pčela koje se razvijaju tijekom aktivne sezone.

Marjanović je podsjetio kako je prije dvije godine upozoravao na mogućnost velikih zimskih gubitaka, koji su se tada kretali između 30 i 50 posto, te kako se posljedice tih gubitaka još osjećaju.

"Tek sada smo, nakon dvije godine, uspjeli nadoknaditi broj pčelinjih zajednica koje smo tada izgubili. Međutim, prema onome što pčelari trenutačno primjećuju na svojim pčelinjacima, mnoge su zajednice oslabljene i manje brojne. Bojim se da bismo i ove zime mogli izgubiti najmanje četvrtinu pčelinjih zajednica", upozorio je Marjanović.

Sadnja medonosnog bilja

Smatra kako je prilagođavanje klimatskim promjenama zajednički zadatak pčelara, institucija i građana. Jedna od važnih mjera jest sadnja i zaštita medonosnog bilja, osobito biljnih vrsta otpornijih na sušu, ali i veća pozornost pri korištenju kemijskih sredstava u voćnjacima i drugim poljoprivrednim kulturama.

Istaknuo je kako zaštita pčela nije važna samo za pčelarstvo nego i za cjelokupnu proizvodnju hrane jer pčele imaju ključnu ulogu u oprašivanju biljaka.

"Moramo biti osjetljiviji prema prirodi i više voditi računa o tome kako tretiramo poljoprivredne kulture. Ako zaštitimo pčele, štitimo i okoliš, a time stvaramo uvjete za zdraviji život ljudi", rekao je Marjanović.

Uvoz i krivotvoreni med pritisak na domaće proizvođače

Osim klimatskih promjena, domaće pčelare opterećuju i problemi s plasmanom meda. Marjanović kaže kako pojedinim proizvođačima ostaju neprodane zalihe, iako se med uvozi i prodaje u trgovinama.

Prema njegovim riječima, problem krivotvorenog meda prisutan je i na europskom i na svjetskom tržištu, a otkrivanje takvih proizvoda može zahtijevati vrlo dobro opremljene laboratorije.

Krivotvoreni med

"Na svjetskom tržištu cijene meda snižene su zbog krivotvorenog meda koji se miješa s prirodnim, a takve proizvode vrlo je teško otkriti bez odgovarajuće laboratorijske opreme. O tome smo razgovarali i s Ministarstvom, od kojeg smo dobili uvjeravanja kako bi u sljedećem razdoblju do 10 milijuna KM moglo biti usmjereno na jačanje laboratorijskih kapaciteta", rekao je Marjanović.

Ocijenio je kako bi unaprjeđenje laboratorija pomoglo ne samo pčelarima nego i drugim poljoprivrednim proizvođačima jer bi omogućilo pouzdaniju kontrolu kvalitete proizvoda koji dolaze na domaće tržište.

Marjanović je naveo kako se procjenjuje da u RS-u ima oko 4.000 registriranih pčelara, dok se broj onih koji ostvaruju pravo na poticaje Ministarstva, odnosno imaju više od 30 košnica, posljednjih godina kreće oko 2.500.

Za 2025. godinu poticaj je iznosio 12 KM po košnici, dok je za ovu godinu predviđeno povećanje na najviše 20 KM. Marjanović kaže kako se pčelari zalažu za nastavak povećavanja poticaja i smanjenje razlike u odnosu na potporu drugim granama stočarstva.

Kao jedan od načina pomoći domaćim proizvođačima vidi i izravno povezivanje pčelara i potrošača, kao i edukaciju djece o važnosti pčela, pčelarstva i zaštite prirode. Predlaže osnivanje oglednih pčelinjaka i kuća pčelarstva, koji bi bili mjesta za edukaciju, ali i novi sadržaji za razvoj turizma.

Urbano pčelarstvo zahtijeva prilagodbu propisa

Govoreći o mogućnostima razvoja urbanog pčelarstva, Marjanović je rekao kako gradovi mogu biti zanimljiva mjesta za pčelarenje, ali bi prije toga trebalo razmotriti izmjene propisa koji ograničavaju lokacije pčelinjaka.

Iz osobnog iskustva, stečenog tijekom života u Denveru u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je imao 50 košnica raspoređenih na 15 lokacija, smatra kako se takav način pčelarenja može organizirati i u urbanim sredinama.

Ipak, ističe kako gradovi u RS-u nisu toliko veliki da bi nužno zahtijevali postavljanje košnica u samim središtima jer pčele mogu prikupljati nektar i pelud na udaljenosti od nekoliko kilometara od košnice.

Dodao je kako bi gradovi mogli više pridonijeti pčelarstvu planskom sadnjom medonosnog drveća i drugog bilja koje bi koristilo pčelama i ostalim oprašivačima.