Tajnik Crvenog križa Mostar Alen Kajtaz smatra kako je socijalni element u našoj zemlji jako zapostavljen, zemlja sve siromašnija te da je svakim danom sve više korisnika Crvenog križa.
Dok se javnost bavi političkim prepucavanjima i ratovima širom svijeta, Bosna i Hercegovina u tišini sve više osiromašuje, upozorio je Kajtaz u razgovoru za Fenu povodom Međunarodnog dana Crvenog križa, najbrojnije i najstarije humanitarne organizacije u svijetu.
Kajtaz je kazao kako porast minimalne plaće na 1000 KM ne znači puno kada se uzme u obzir realna situacija na terenu.
''Usprkos tom povećanju, ljudima je teže nego prethodnih godina. Uz svakodnevna, tiha poskupljenja, teško je govoriti o napretku. Ne znam kako neki ljudi preživljavaju i s platom, posebno ako znamo da je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu prešla tri tisuće maraka'', istaknuo je.
Posebno je naglasio težak položaj umirovljenika, za koje kaže da "krpe kraj s krajem", dok su oni koji nisu u potrebi rijetki izuzeci.
''Sa 700 maraka mirovine i još ako žive s troje ili petoro ljudi u kući koja nemaju primanja, ti novci nemaju nikakav značaj'', podvlači Kajtaz.
Poručio je kako je vrijeme ''da se ponovno usmjerimo na stvarne probleme ljudi koji ovdje žive, jer humanitarne potrebe rastu iz dana u dan''.
Govoreći o sredstvima i izdvajanjima za Crveni križ (CK) Mostar, kaže kako su u usvojenom budžetu Grada Mostara izdvojena sredstava za rad kuhinja na području Mostara, ali da im s druge strane, problem predstavlja veliki broj korisnika koji nisu u mogućnosti doći u javnu kuhinju.
Upravo zbog njih CK Mostar u suradnji s federalnim CK i Ministarstvom rada i socijalne politike, ovih dana kreće se u implementaciju projekta "Zapošljavanje certificiranih gerontodomaćica za pružanje usluga starijim i nemoćnim osobama“. Vrijednost projekta je 52 000 maraka, a trajao bi godinu dana.
''Te osobe bi, za sada su to dvije gerontodomaćice, trebale pružiti pomoć u kući ljudima koji su u trećoj životni dobi, odnosno starijim ljudima koji ne mogu da se brinu o sebi'', pojašnjava Kajtaz.
One će, kaže, imati obvezu da posjete starije i nemoćne, da im obave neku kupovinu, odu u po lijekove, naprave hranu (...) To znači da će voditi osnovnu brigu o tim osobama - objašnjava Kajtaz.
Također podvlači kako te dvije osobe koje bi trebale pokrivati područje Mostara i 110 000 stanovnika nisu dostatne, pa se nada u budućnosti da bi mogli na terenu takvih osoba osigurati bar 20-ak.
CK, kaže Kajtaz, i dalje sprema oko 400 obroka dnevno uključujući i izbjeglički kamp Salakovac, u kojem je trenutačno oko 40-ak osoba i kojima nose tri obroka dnevno.
''S druge strane, veliki je broj korisnika, koji ne koriste kuhinju ali imaju druge potrebe; u higijeni, ortopedskim pomagalima i lijekovima, pa taj broj doseže i do 1000 korisnika. Koliko ćemo tako moći izdržati, ne znam. To je veliko pitanje koje ja postavljam sebi svaki dan'', upozorava Kajtaz.
Međutim, kako ističe, prioritet je rad kuhinje CK-a bez obzira hoće li morati prekinuti neke od projekta na kojima sada rade.
