Za svakog čovjeka najvažnija stvar na svijetu bi trebao biti kvalitet vlastitog života. Životni prioriteti su različiti od osobe do osobe, od zemlje do zemlje, ali je razvijena i definicija koja određuje standard kvaliteta života.
Najveći doprinos njenom razvijanju su dali ekonomisti Mahbub ul Haq iz Pakistana i nobelovac Amartya Sen iz Indije. Oni su smatrali da razvijenost neke zemlje ne ovisi samo o njenom ekonomskom statusu, već i od dobrobiti njenih stanovnika.
Na taj način su razvili Indeks ljudskog razvoja koji u sebi sadrži slijedeće varijable: očekivani životni vijek stanovnika, stopa pismenosti (što u sebi sadrži i omjer broja osoba s osnovnim, srednjim i visokim obrazovanjem), te bruto nacionalni dohodak.
Poseban doprinos Indeksu ljudskog razvoja svake zemlje daju i aktivnosti koje se odnose na dobrobit djece. Ujedinjeni narodi svake godine koriste Indeks pri klasifikaciji država na razvijene, zemlje u razvoju i nerazvijene ili u četiri drugačije protumačene kategorije: vrlo visoko razvijene, visoko razvijene, srednje razvijene i nisko razvijene.
Prema ljestvici zemalja po Indeksu ljudske razvijenosti, najrazvijenije su Norveška, Australija, Nizozemska, SAD i Novi Zeland. Na suprotnom kraju ljestvice su Čad, Mozambik, Burundi, Niger i DR Kongo.
Bosna i Hercegovina se nalazi na 74. mjestu ljestvice i, prema ovoj kategorizaciji, spada među visoko razvijene zemlje. Iako se ovaj položaj na ljestvici može činiti relativno dobar, treba naglasiti kako se, od europskih zemalja, iza Bosne i Hercegovine nalaze samo Ukrajina, Makedonija i Moldavija.
BiH svoje 74. mjesto dijeli s Gruzijom, s kojom dijeli i sličnu noviju povijest.
Koristeći podatke UN-a i Svjetske banke, usporedimo BiH s Gruzijom:
Očekivani prosječni životni vijek u BiH je 78.81 godina, dok je u Gruziji 77.12.
Stopa pismenosti u BiH je 97.8%, dok je Gruzija najpismenija zemlja na svijetu u 2011., sa 100% pismenog stanovništva.
Bruto nacionalni dohodak u BiH iznosi 4770 američkih dolara, a u Gruziji 2690.