Jeste kupili svoj gram?

Potražnja za zlatom porasla je i u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina ima tri tone rezervi monetarnog zlata, što je dva posto ukupnih deviznih rezervi, kažu u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Najviše zlatnih rezervi u regiji ima Srbija, dok Hrvatska nema rezervi zlata.
Gospodarstvo / Flash | 20. 04. 2022. u 08:31 Bljesak.info
Da li je kupovina rezervi zlata dobra odluka?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zbog rata u Ukrajini, cijena zlata na svjetskim burzama dostiže rekorde i najviša je u posljednjih pedeset godina. Cijena zlata po unci je 1.960 dolara, a nije isključen ni dalji rast. Potražnja za zlatom porasla je i u Bosni i Hercegovini. Građani u ovom plemenitom metalu vide siguran oblik ulaganja u kriznim vremenima. Da li je kupovina rezervi zlata dobra odluka?

Bosna i Hercegovina ima tri tone rezervi monetarnog zlata, što je dva posto ukupnih deviznih rezervi, kažu u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Najviše zlatnih rezervi u regiji ima Srbija, dok Hrvatska nema rezervi zlata. Po količini zlatnih poluga u svijetu prednjače Sjedinjene Američke Države, a zatim slijede Njemačka, Italija, Francuska, prenosi BHRT.

Hoće li Bosna i Hercegovina kupovati još zlatnih rezervi, u Centralnoj banci nisu mogli priopćiti.

"Centralna banka ne može komentirati niti javno objavljivati svoje namjere o investiranju deviznih rezervi u bilo koje instrumente, te tako ni u zlato. Cijena zlata je promjenjiva tržišna kategorija i trenutno se kreće na razini oko 1.960 dolara po unci", naveli su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Prodavači u zlatarama su rekli da je potražnja za zlatom porasla za 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Gram zlata, u ovisno od kvaliteta, je od 130 do 200 maraka u prodaji.

Građani se slažu da je ulaganje u zlato siguran vid štednje, ali da zbog besparice ne mogu da izdvoje značajniju sumu novca.

Ekonomski analitičari smatraju da su u kriznim vremenima tri najčešća pravca ulaganja – u zlato, nekretnine i devize. Kupovina zlata kao najsigurnije utočište u nesigurnim vremenima najčešći je izbor srednje klase građana.

"Vidite da je u jednom trenutku došlo do porasta cijene zlata za 30 posto, da je kupovina skočila, tražnja za švicarskim frankom, da je to logičan slijed događaja kada su krizna vremena", objašnjava Aleksandar Ljuboja, ekonomist

Osim povećane kupovine zlata, građani sve više kupuju i dukate, čiji gram u prosjeku košta 200 maraka. Kakva će biti buduća ponuda i potražnja zlata zavisi od daljnjeg tijeka inflacije i geopolitičkih događanjima u svijetu.

Kopirati
Drag cursor here to close