Politikanstvo došlo na naplatu: Dolazi "savršena oluja", građani će plaćati cijenu

Ekonomist i stručnjak za energetiku Damir Miljević upozorio je za N1 kako Bosna i Hercegovina u idućem razdoblju može očekivati nove udare na gospodarstvo i kućne proračune, uz rast cijena električne energije i drugih energenata. Posebno upozorava na položaj malih i srednjih poduzeća te mogućnost da se povećani troškovi vrlo brzo preliju na građane.

Gdje je burza?

Govoreći o najavljenom rastu cijene električne energije za gospodarstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, Miljević je naveo da je jedan od ključnih problema to što se domaće cijene vežu uz cijene na regionalnim tržištima električne energije.

"Prvo pitanje je zašto mi nemamo burzu električne energije, nego se naša referentna cijena određuje prema cijenama na drugim tržištima", kazao je Miljević.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja struktura proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini, u kojoj ugljen i dalje ima vrlo velik udio.

Gračanica ima više solarnih elektrana nego sve tri elektroprivrede zajedno

Miljević smatra da se godinama nije dovoljno ulagalo u energetsku tranziciju i obnovljive izvore energije.

"Imamo jednu vrlo neobičnu situaciju u kojoj gospodarstvo jednog grada, kao što je Gračanica, ima u pogonu više solarnih elektrana nego sve tri elektroprivrede u Bosni i Hercegovini zajedno", rekao je Miljević.

Trećim velikim problemom smatra izostanak ozbiljne strategije energetske tranzicije, zbog čega se, kako kaže, u Bosni i Hercegovini uglavnom reagira tek kada problemi već nastanu.

Kao jednu od kratkoročnih mjera za ublažavanje udara na gospodarstvo i građane naveo je smanjenje stope PDV-a na električnu energiju.

"Država koja je dovela gospodarstvo i građane u ovakvu situaciju treba početi snositi dio tereta. Dio tereta snosi se tako da se odrekne dijela svojih prihoda", poručio je.

Najveći problem kod malih i srednjih poduzeća

Miljević smatra da će velike kompanije, osobito izvoznici, lakše podnijeti rast cijena električne energije jer su prethodnih godina ulagale u energetsku učinkovitost i vlastitu proizvodnju električne energije.

Mnogo težu situaciju očekuje za mala, srednja i mikropoduzeća.

"Veći problem vidim kod srednjih, malih i mikropoduzeća koja do sada nisu bila izložena ozbiljnim problemima s energijom. Dobar dio njih doći će u situaciju da te troškove energije najprije pokušaju prebaciti na krajnje kupce svojih proizvoda i usluga", rekao je Miljević.

Ako u tome ne uspiju, upozorava, dio poduzeća mogao bi se zatvoriti.

"Sve ovo vrlo će se brzo preliti na krajnje potrošače, u roku od tri do šest mjeseci", kazao je.

Struja u Republici Srpskoj mogla bi poskupjeti između 20 i 30 posto

Govoreći o Republici Srpskoj, Miljević je ponovio procjenu da bi električna energija mogla poskupjeti između 20 i 30 posto, i za gospodarstvo i za građane.

"Ostajem pri toj procjeni iz jednog jednostavnog razloga: to je na neki način minimalno poskupljenje kako bi se održalo postojeće stanje u elektroprivredi", rekao je.

Upozorio je da ni takvo povećanje samo po sebi ne rješava temeljne probleme elektroenergetskog sustava.

Prema njegovim riječima, problem predstavljaju stare termoelektrane, nedostatak i kvaliteta ugljena, kao i velika ovisnost o vremenskim prilikama kada je riječ o hidroelektranama.

"Što više oborina bude u idućem razdoblju, to će nam biti lakše jer otprilike 40 posto električne energije proizvodimo iz hidroelektrana", pojasnio je.

"Došli smo u situaciju savršene oluje"

Miljević upozorava da kvarovi i ispadi termoelektrana mogu izazvati ozbiljne probleme u cijelom sustavu.

"Mogućnosti ispada termoelektrana iz sustava, odnosno rizici, sve su veći. U tom kontekstu moguće je da dođe do vrlo ozbiljnih havarija, što onda utječe na cijeli sustav, odnosno može dovesti do raspada sustava", upozorio je.

Dodatni problem su, kaže, visoke cijene električne energije na tržištima s kojih Bosna i Hercegovina kupuje struju.

"Došli smo u situaciju savršene oluje. Čekali smo godinama, ništa ozbiljno nismo radili, vodili smo se mišlju 'neće nas pogoditi' i sada smo došli ovdje gdje jesmo", rekao je Miljević.

Posebno je upozorio i na činjenicu da zakonski postoje kategorije ugroženog i zaštićenog kupca električne energije, ali da odgovarajući podzakonski akti za njihovu punu primjenu nisu doneseni.

"Ako primijenite te statuse, onda će najsiromašniji građani na neki način ostati zaštićeni od poskupljenja", kazao je.

Bez ozbiljnog pada cijena goriva

Miljević ne očekuje ni značajnije pojeftinjenje nafte i naftnih derivata u idućem razdoblju.

"Ne očekujem da u idućem razdoblju, barem tijekom sljedećih godinu dana, može doći do ozbiljnog pada cijena nafte i naftnih derivata", rekao je.

Kako je naveo, Bosna i Hercegovina potpuno ovisi o uvoznoj nafti i naftnim derivatima, zbog čega smatra da je potrebno ozbiljnije raditi na smanjenju te ovisnosti, među ostalim i prelaskom na električna vozila.

Pelet: Troškovi prijevoza nisu dovoljni da objasne rast cijena

Komentirajući cijene peleta, Miljević je kazao da povećani troškovi prijevoza mogu biti dio objašnjenja, ali ne i potpuno opravdanje za rast cijena.

"Troškovi prijevoza, iako su porasli, nisu porasli onoliko koliko je porasla cijena peleta", rekao je.

Kao dodatne razloge naveo je veliku potražnju za peletom izvan Bosne i Hercegovine i činjenicu da dio domaće proizvodnje odlazi u izvoz.

"Ako minimalna plaća raste, država mora sudjelovati"

Govoreći o pregovorima o najnižoj plaći u Republici Srpskoj, Miljević je ocijenio da su zahtjevi za povećanje minimalne plaće opravdani, ali da razumije i upozorenja poslodavaca.

"Oni ne mogu podnijeti tako veliko povećanje minimalne plaće jer nije riječ samo o minimalnoj plaći. To znači povećanje svih primanja u jednom poduzeću", rekao je.

Smatra da bi u takvoj situaciji država trebala preuzeti dio troška smanjenjem poreza ili doprinosa.

"Ako će minimalna plaća porasti za 10 ili 15 posto, odreknite se, gospodo, dijela svojih prihoda. Je li to porez, doprinos za zdravstvo ili mirovinu, nije važno. Država mora sudjelovati u raspodjeli troškova s građanima i gospodarstvom", poručio je.

"Građani će morati stegnuti remen"

Na pitanje što građani mogu učiniti kako bi zaštitili kućne proračune tijekom zime, Miljević je rekao da će mnogi biti prisiljeni dodatno smanjivati troškove.

"Velika većina građana to uopće ne može učiniti jer je razina siromaštva i energetskog siromaštva u Bosni i Hercegovini golema. Morat ćemo na neki način stegnuti remen", rekao je.

Istodobno je preporučio građanima da, gdje je to moguće, razmišljaju o vlastitoj proizvodnji električne energije.

"Možete početi vrlo jednostavno. Postavite takozvani balkonski sustav koji stoji 700 maraka i već ste uštedjeli 20 do 30 posto na računu za električnu energiju", rekao je Miljević.

Kako je zaključio, mnogo toga ove će zime ovisiti o vremenskim prilikama, a građani će morati tražiti načine da što više ublaže očekivani udar na kućne proračune.