Nove prognoze Europske komisije: Hrvatsku čeka veliki pad BDP-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatsku čekaju još teže posljedice pandemije COVID-19 nego što se ranije mislilo. Prema najnovijim prognozama koje je danas objavila Europska komisija pad BDP-a u Hrvatskoj će ove godine biti čak 10,8 posto da bi sljedeće godine počeo oporavak i rast bio 7,5 posto BDP-a.

Jedino Italija s padom od 11,2 posto i Španjolska s 10,9 posto će imati veći pad od Hrvatske. U sličnu kategoriju spada i Francuska koju čeka pad od 10,6 posto te Grčka s padom od 9 posto.

Iz ovoga je vidljivo da će najteže biti pogođene upravo države kojima je turizam jedna od ključnih grana. Najmanje će krizu osjetiti Poljska koja bi trebala imati pad od 4,6 posto te Švedska od 5,3 posto, piše Novac.hr.

U najnovijem izvještaju Europske komisije uz ljetne prognoze se navodi kako je Hrvatsko gospodarstvo prije izbijanja krize bilo otpornije nego uoči globalne financijski krize 2008. godine.

Previđa da će u oporavku sljedeće godine najveću ulogu imati rast domaće potražnje kao što je i za pad to bio glavni faktor.

"Privatna potrošnja bi se trebala brzo oporaviti nakon otvaranja ekonomije jer je, čini se, izbjegnuto otpuštanje radnika na masovnoj razini zahvaljujući potporama vlade. Trenutni i novi projekti financirani od strane EU i nekoliko potpora za likvidnost za poduzeća bi trebale pomoći u oporavku investicija", smatra Europska komisija.

Predviđaju da će turizam i tijekom sljedeće godine biti u problemima zbog nastavka poremećaja u međunarodnom putnom prometu.

Hrvatski ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak komentirajući ljetne ekonomske prognoze Europske komisije, kako one jasno pokazuju da neće biti oporavka po "V" modelu, po kojemu bi se gospodarstvo oporavilo brzo, po istim stopama po kojima je palo.

"Evidentno da se puni oporavak očekuje tek 2022. godine", rekao je Marić.

Dodao je da su sastavnice pada prije svega i isključivo vezane uz covid 19, a da se prognoze oslanjaju na pretpostavku da drugi val pandemije ne bi donio potpuno zatvaranje gospodarstva.

"No, u isto vrijeme neizvjesnost je varijabla koja te projekcije čini dodatno kompleksnijima", kazao je Marić.