Neizbježan novi rast kamatnih stopa

Nakon problema s rastom švicarskog franka koji se odrazio i na velika povećanja kamata na kredite koji se vežu za 'švicarce', prema brojnim ekonomskim stručnjacima, očekuje nas novi rast kamatnih stopa zbog nadolazećeg vala globalne recesije.

Naime, veliki problemi s financijskim sektorom u SAD-u rapidnom brzinom šire se na cijeli svijet, a posebno na eurozonu.

Duljko Hasić, ekonomski analitičar pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, jasno kaže kako se moglo očekivati da ekonomska kriza ne ide u jednom valu.

"I naša zemlja je dio sustava i sigurno neće biti izuzeta iz svjetskih tijekova. U skladu s tim možemo očekivati da će banke teže dolaziti do financijskih sredstava, izvori će biti dosta suženi što u prijevodu znači da je neizbježan rast kamatnih stopa", istaknuo je Hasić za Dnevni list.

Isto tako, on navodi kako smo i u prvih šest mjeseci ove godine imali jako slabu kreditnu aktivnost poslovnih banaka, pogotovo kada je u pitanju realni sektor. Osim toga, prema njemu, na ovu problematiku jako negativno utječe i nestabilna politička klima te brojna previranja oko formiranja vlasti na državnoj razini.

"U ovakvoj situaciji, blokiranja IPA fondova, rapidan pad inozemnih investicija te povećanje kamatnih stopa bit će završni udarac bh. gospodarstvu", jasno poručuje Hasić.

Prema tome, on naglašava kako svjetska ekonomska kriza nikada nije niti prestajala, nego se u proteklom razdoblju samo pokušala ublažiti. Sada kada je došlo do novih poremećaja, posebice u eurozoni, jedna po jedna država propadaju, te i posljednja događanja u Engleskoj vezana su uz 'ekonomske potrese'.

- Kada ovome dodamo da smo i mi u BiH cijelo ovo razdoblje više trošili nego smo zarađivali, što polako dolazi na naplatu, jasno je što nas očekuje u sljedećem razdoblju, ustvrdio je Hasić.

Kadrija Hodžić, ekonomski stručnjak, također kategorički tvrdi da naša zemlja može očekivati povećanje kamatnih stopa, ali isključivo zbog situacije za novim valom globalne recesije i ugrožavanja eurozone.

Prema njegovom mišljenju, BiH će kao kolateralna žrtva ovakvih zbivanja biti suočena s rastom kamatnih stopa, kao izrazom veće opreznosti banaka, i presušivanjem financijskih tijekova, napose investicija, zatim sa znatnim usporavanjem potrošnje i produbljivanjem problema s proračunskim deficitom. S obzirom na sve navedeno, u trenutku kada su naši građani mislili da je kriza iz 2008. godine završila, pogodio nas još jedan težak udar.

Veliko je pitanje hoće li se BiH uspjeti iščupati iz ralja nove recesije, odnosno hoće li građani moći vraćati kredite ako su im ionako velike kamatne stope povećane, plaće su im istovremeno manje, a nezaposlenost raste.

Švicarski franak je na tečajnoj listi Centralne banke BiH jučer iznosio 1.846168 maraka po srednjem tečaju, što je do sada rekordna vrijednost. Ekonomski analitičari ističu da svi pokazatelji navode na zaključak da će franak dosegnuti paritet prema euru, usprkos nedavnom švicarskom ublažavanju monetarne politike i upozorenjima u vezi s jakim frankom, koji su potaknuli bojazni od intervencije na tržištima valuta. Nastavi li franak rasti tim tempom, do kraja tjedna mogao bit biti kao i euro. Inače, srednji tečaj eura iznosi 1.955830 maraka.

U našoj zemlji su do sada pravne i fizičke osobe u BiH podigle ukupno 672,7 milijuna maraka kredita izraženih u švicarskim francima, od čega u Republici Srpskoj 268,7 milijuna maraka, a u Federaciji 404 milijuna maraka.